Mnogi od nas smo se nekada našli ili ćemo se naći u situaciju gdje naši voljeni stariji članovi obitelji moraju “pod nož”. Liječnici i nisu pretjerano skloni starije ljude slati na komplicirane operacije zbog prevelikog faktora rizika. Zašto je taj rizik nekada prevelik, je li utemeljen na pukoj dobi ili samom stanju pacijenta, saznajte u nastavku.
Foto: Ilustracija | Pixabay
Jedan od najvećih napredaka u modernoj medicini je korištenje anestezije. Ali s njome se ne treba šaliti, budući da ona ima velike posljedice na tijelo, pogotovo na starije ljude. Kada se primijeni anestezija, u tijelu se događaju brojne promjene kao odgovor na ozljedu i traumu, piše theconversation.com.
Tijekom operacije tijelo je izloženo stanju stresa – povećava se lučenje hormona koji razbijaju ugljikohidrate, masti i proteine u tijelu kako bi osiguralo dovoljno energije za preživljavanje u takvim uvjetima. Aktivira se i simpatički živčani sustav (simpatikus), grana živčanog sustava koja je naročito aktivna tijekom proživljavanja straha ili tjeskobe. On povećava sposobnost organizma na pojačani rad i napor, šire se zjenice, ubrzava se disanje i rad srca. Uglavnom, tijelo počne trošiti više energije jer misli da je pod napadom.
Anestezija pokušava napraviti suprotan efekt i tu nastaje problem. Kombinacijom ta dva efekta (anestezije i stresa tijela) tijelo dolazi u svađu sa samim sobom. Srce zahtjeva više kisika, a rezultat je da je protok krvi u vitalne organe smanjen. Zato tijekom i nakon operacije postoji smanjen optok krvi organe.
Na stranu sama operacija, koja može imati vlastite rizike, anestezija sama po sebi ima posljedice. One su uglavnom omanje i lagano se tretiraju. Ali ozbiljni problemi sa srcem, plućima i drugim vitalnim organima mogu nastati tijekom operacije, a rizik je veći kod starijih ljudi. Zdravstveni faktori rizika se povećavaju s kako starimo, ali slabost je najveći faktor kada doktori odlučuju hoće li podvrgnuti pacijenta anesteziji i operaciji.
Što je to slabost tijela?
Kako starimo, tijelo nam se doslovce troši. Nakon što pređemo neku granicu, možemo biti klasificirani kao slabiji. U medicinskom smislu, naravno. Tijelo je ranjivije u takvom stanju, što rezultira smanjenom sposobnošću da se ono nosi sa stresnim podražajima.
Kod “slabe” osobe nagomilani su nedostatci, male greške u različitim organskim sistemima u tijelu, koje za posljedicu imaju smanjenu funkcionalnost. Kao kad je baterija slaba u nekom uređaju, pa on funkcionira na “rubu funkcioniranja”.
Zbog toga neke oku male ozljede mogu imati velike posljedice na organizam. Običan pad koji ne izgleda ozbiljno može imati drastične posljedice.
Iako je “slabost” češća kod starijih ljudi, ona nije ograničena samo na stare ljude. Većina njih već boluje od kroničnih zdravstvenih problema, a njihova “slabost” raste s brojem kroničnih problema. Unatoč tome, većina ljudi s kroničnim zdravstvenim problemima (poput povišenog krvnog tlaka) nije automatski “slaba”.
Kako identificirati slabost i kako ona utječe na zdravlje?
Postoje mnogi različiti načini kako bi detektirali slabost. Oni su uglavnom stručne naravi, a provode ih liječnici. Postoji klinička skala slabosti i indeks slabosti, oni bilježe sve nabrojane deficite koje jedan pacijent može imati.
Klinička skala slabosti je opisna razina razine slabosti kod jedne osobe, a ocjenjuje se od 1 do 9. Pacijent koji je označen brojem 1 je iznimno zdrav i u naponu snage. Kod broja 4 osoba je “ranjiva”, dok brojka 9 označava smrtonosno bolesnu osobu.
Veće brojke su u pravilu zabilježene kod starijih ljudi, pogotovo kod starijih žena. Slabiji ljudi su pod većim rizikom od “ponovljenih ozljeda”, a svaka takva će im dodatno narušiti zdravlje i smanjiti funkciju tijela.
Kada ljudi moraju na operaciju, što je broj slabosti veći – veće su šanse od komplikacija, a smanjene su šanse preživljavanja.
Kako gotovo cijelo društvo stari, ovo će iz godine u godinu predstavljati sve veći problem u medicini, a medicina će morati pronaći bolja rješenja.
