Kokosovo ulje, ružmarin i maslačak ublažavaju posljedice Alzheimerove bolesti
Alzheimerova bolest je bolest mozga koja napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. U Republici Hrvatskoj je danas oko 80 tisuća oboljelih, no puno manje ih se liječi, većinom jer su često potrebne godine da se bolest dijagnosticira
Foto: Pixabay
Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga karakterizirana gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama osobnosti. Dobila je ime po njemačkom psihijatru i neurologu dr. Aloisu Alzheimeru, koji je prije stotinjak godina po prvi puta opisano bolesnicu čija je bolest kasnije ponijela njegovo ime. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje.
Od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija danas u svijetu boluje 24 milijuna ljudi. S obzirom da se učestalost Alzheimerove bolesti i drugih demencija znatno povećava sa životnom dobi – a primjetan je trend starenja svjetske populacije – očekuje se da nam predstoji “epidemija demencija”, te će broj oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija 2020. godine iznositi čak 43 milijuna. U Republici Hrvatskoj se procjenjuje da danas ima oko 80 tisuća oboljelih, ali ih je liječeno puno manje jer bolest započinje neprimjetno te se postepeno pogoršava. U prvih nekoliko godina bolest ne mora pokazivati dramatične simptome, dok u kasnoj fazi bolesnik sve više ovisi o tuđoj pomoći. Premda se bolest ne razvija na isti način kod svih, u prosjeku traje otprilike 10 godina.
10 simptoma bolesti
- Poremećaj pamćenja: razvija se postepeno, a najviše se zaboravljaju događaji koji su se nedavno dogodili.
- Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti: održavanje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje sitnih stvari; ključeva, naočala i sl.
- Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanje riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima, izgovoreno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba često služi podjednakim odgovorima – frazama.
- Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje je godišnje doba, ne snalazi se na od ranije poznatim mjestima.
- Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblači u odnosu na godišnje doba.
- Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova “rođendan”, “ljubav”, “pravednost”.
- Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, često traženje stvari po džepovima.
- Promjene raspoloženja i ponašanja: izmjena ponašanja u smislu nemira, nervoze i ljutnje sa naglom promjenom na preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanje sa izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha.
- Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca ili stvari, strah od drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.
- Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjećaj napuštenosti, osamljenosti i prestrašenost.
Lijeka nema za bolest, samo za simptome
Trenutačno ne postoji lijek koji bi zaustavio napredovanje Alzheimerove bolesti. Ipak, liječenjem simptoma i pružanjem podrške obitelji bolesnika mogu se postići znatni rezultati. Razni lijekovi ublažavaju simptome, te je stoga važno započeti s liječenjem što ranije. Lijekovi koje danas koristimo nazivamo antidementivima. Oni utječu na što duže održavanje intelektualnih sposobnosti i opće stanje bolesnika. Promjene u mozgu ne zaustavljaju se primjenom ovih lijekova, ali se pospješuje prijenos informacija između živčanih stanica. Djelovanje, doziranje i neželjene reakcije razlikuju se među pojedinačnim lijekovima, a djelotvornost terapije nije ista kod svih pacijenata. Koriste se dvije skupine lijekova:
- a) inhibitori enzima acetil-kolin esteraze – nadoknađuju nedostatak neurotransmitera acetil kolina u određenim dijelovima mozga. Koriste se u ranoj i srednjoj fazi bolesti. Iz ove skupine lijekova u RH registrirani su donepezil i rivastigmin.
- b) NMDA antagonist memantin – koristi se u srednjoj i kasnoj fazi bolesti te regulira funkciju neurotrasmitera glutamata koji je u određenim patološkim stanjima odgovoran za razaranje živčanih stanica.
Dukeova Biblijska juha za okrjepljenje mozga
Ova juha, poznatog naturopata i travara Jamesa A. Dukea, pripravljena je u cijelosti od biljaka koje se spominju u Bibliji, od tuda joj naziv, a mogla bi biti od velike koristi svakome tko boluje od Alzheimerove bolesti. Naime, mnogi njezini sastojci bogati su kolinom. Sastojci od kojih se juha pripravlja su: ječam, tikvice, cvijet maslačka, bob, laneno sjeme, leća, mak u zrnu, kopriva, orasi i pšenica. Juhu začinite metvicom, ružmarinom, kaduljom i vrijeskom – začinima koji također pomažu očuvanje acetil-kolina. Morat ćete eksperimentirati s navedenim sastojcima kako biste pripravili juhu u kojoj ćete uistinu uživati. Kod pripravljanja nije svaki put potrebno upotrijebiti sve navedene sastojke. Zapravo, vjerojatno ih sve i nećete uvijek moći pribaviti. Jednostavno možete njihov popis držati pri ruci i sve raspoložive sastojke dodavati drugim juhama koje ćete pripravljati u svakodnevnoj prehrani.
Pomoć iz prirode
Iako lijeka za ovu razornu bolest nema, postoje ljekovite biljke koje mnogo obećavaju u sprječavanju nastanka i ublažavanju posljedica Alzheimerove bolesti.
METVULJA
Monarda, metvulja ili indijanska kopriva (Monarda didyma) sadrži vrlo koristan sastojak karvakrol, za koji su austrijski znanstvenici otkrili kako pomaže u spiječavanju smanjivanja količine acetil-kolina. Neki sastojci iz metvulje očito mogu zaobići prepreke koje postoje u moždanom krvotočnom sustavu. Te zaštitne prepreke normalno djeluju u našem tijelu, kako bi spriječile da štetne tvari kojih ima u krvi dospiju do mozga. No kako te prepreke ponekad djeluju i previše dobro, one isto tako priječe da do mozga dospiju i ljekovite tvari, koje mogu pomoći organizmu. Čini se da sastojci metvulje uspijevaju prijeći tu veliku prepreku, što znači da mogu biti od pomoći čak i ako je koristite za izradu šampona ili losiona. Čini se stoga kako bi šampon od metvulje mogao djelovati isto tako uspješno kao i takrin-hidroklorid, što ga je odobrila američka Uprava za hranu i lijekove. Vjerojatno bi on bio sigurniji, manje štetan za jetra i mnogo jeftiniji.
RUŽMARIN
Neki pokazatelji govore u prilog razmišljanju da oštećenja prouzročena djelovanjem slobodnih radikala u organizmu imaju utjecaja na Alzheimerovu bolest. Ako je doista tako, dobri stari ružmarin (Rosmarinus officinalis) bi trebao pomoći, jer sadrži nekoliko desetaka antioksidansa, odnosno spojeva koji pomažu u odstranjivanju tih slobodnih radikala. Među antioksidansima je posebno učinkovita ružmarinska kiselina. Ružmarin također sadrži šest spojeva koji, kako je primijećeno, sprječavaju poremećaje acetil-kolina. Zanimljivo je i da aromaterapeuti predlažu upotrebu ružmarinova ulja za liječenje Alzheimerove bolesti, kao i ulja od metvice, koromača i kadulje. Ružmarin ima dugu povijest kao ljekovita biljka koja poboljšava pamćenje, pa ga se u narodu i zove “biljkom sjećanja”. Stoga bi šampon od ružmarina, čaj od ružmarina i ružmarin u vodi za kupanje vjerojatno povoljno djelovali na Alzheimerovu bolest. Dobra stvar u vezi s ovom preporukom jest da je upotreba ružmarina u svim oblicima sigurna i ugodna. Od ružmarinovih spojeva koji usporavaju poremećaje acetil-kolina nekoliko se, ako ne svi, može apsorbirati kroz kožu, a neki vjerojatno uspijevaju zaobići prepreke u moždanom krvotoku. Tako bi redovita upotreba šampona od ružmarina mogla značajno pomoći u očuvanju acetil-kolina u mozgu. Biljni šampon koji sadrži ružmarin možete načiniti sami, tako što ćete tinkturu ružmarina dodati svojem omiljenom biljnom šamponu.
BRAZILSKI ORAH
U najnovijim istraživanjima postupaka liječenja usredotočenih na sprječavanje poremećaja acetil-kolina, znanstvenici su proučavali i način na koji će se poboljšati opskrba ljudskog organizma kolinom, osnovnim sastojkom acetil-kolina. Lecitin sadrži kolin, a najbogatiji hranjivi izvor lecitina su brazilski orasi (Bertholletia excelsa) – do 10 posto ukupne suhe mase. Mnoga druga biljna hrana također sadrži velike količine lecitina. U nju spadaju: cvijet maslačka, sjeme maka i soja. Postoje i brojne ljekovite biljke, uključujući lišće piskavice (Trigonella foenum-graecum) i rusomača (Capsella bursa pastoris), koje sadrže kolin. Nešto manje količine kolina sadrže tetrljan (Marrubium vulgare), ginseng (Panax ginseng), grašak i leća.
MASLAČAK
Cvijet maslačka (Tarcucacum officinale) jedan je od najbogatijih izvora lecitina, te umjereni izvor kolina (ova dva spoja često se zajedno pojavljuju u istoj hrani). Lecitin povećava koncentraciju acetil-kolina u mozgu, a na laboratorijskim miševima se dokazalo i kako poboljšava pamćenje. Ipak, još ne postoje čvrsti dokazi da na isti način djeluje i kod ljudi, makar neki vjeruju u tu mogućnost. Osim toga, maslačak je vrlo hranjiva biljka.
Homeopatski lijekovi
Evo preporuka za liječenje Alzheimerove bolesti iz knjige “Homeopatijom do zdravlja” prof. dr. sc. Darka Ropca, redovitoga sveučilišnog profesora preventivne medicine na Medicinskom fakultetu i redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, s višegodišnjim praktičkim iskustvom u homeopatskom liječenju:
* Alumina – tendencija paralizi mišića, gubitak vitalne snage, ukočensot, sporost, opstipacija, konfuznost oko identiteta, poboljšanje tijekom dana.
* Anacardium – kod poteškoća s pamćenjem, depresija, gubitak osjeta, snažna melankolija i hipohondrija, senilna demencija.
* Picricum acidum – mentalno naprezanje, demencija, sjedi i mirno sluša.
Ljekovita magnolija
Acetilkolin, kemijski spoj koji se prirodno nalazi u neurotransmiteru u središnjem živčanom sustavu, obično se potroši kod osoba koje pate od degenerativnih bolesti. Prema nekim istraživačima, antioksidansi – uključujući honokiol i magnolol – u magnolijinoj kori povećavaju razinu acetilkolina u mozgu. To može usporiti, a možda čak i obraniti od Alzheimerove bolesti. Istraživanja ove biljke u tu svrhu još traju.
Upotrebljavajte kokosovo ulje!
Kokosovo ulje bogato je kapriličnom kiselinom koja djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica pa tako jača imunitet. U tijelu se pretvara u monokaprin, supstancu koja ima vrlo snažno antifungalno djelovanje, te je zato kokosovo ulje vrlo učinkovito u borbi protiv candide i drugih gljivica i nametnika u probavnom traktu. Srednjelančane masne kiseline (MCFA) u kokosovom ulju vrlo se lako probavljaju i apsorbiraju u organizmu bez da opterećuju probavni sustav i unutrašnje organe. Ne spremaju se u tijelu kao masne zalihe jer se drugačije metaboliziraju nego masne kiseline dužih lanaca. One se transportiraju u jetru gdje se direktno troše za energiju ili se pretvaraju u ketone, koji imaju terapeutsko djelovanje kod Alzheimera, epilepsije i mnogih drugih bolesti.
Izvori:
James A. Duke “Zelena ljekarna”
Darko Ropac, “Homeopatijom do zdravlja” (Naklada Ljevak, 2011.)
