Kineziologinja Čvrljak otkrila: ‘Prekomjernu težinu ima 70 posto starijih od 75 godina’
Mnoge starije osobe bore se s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom. U dobnoj skupini od 65 do 74 godine čak 79 posto osoba, dok je u dobnoj skupini iznad 75 godina taj udio 70 posto. Gotovo dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu, prema podacima iz Europske zdravstvene ankete iz 2019. godine. Debljinu treba gledati kao bolest, a ne estetski problem, poručila je magistrica kineziologije Jelena Čvrljak s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
Kineziologinja Jelena Čvrljak o debljini starijih | Foto: Privatna arhiva/Pexels/Canva
Gotovo dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu, prema podacima iz Europske zdravstvene ankete iz 2019. godine. Točnije, 42 posto osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu. Debljinu ima 23 posto stanovništva, otkrila je magistrica kineziologije Jelena Čvrljak s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ za Mirovina.hr.
Prekomjernu težinu ima 70 posto starijih od 75 godina
Više muškaraca u odnosu na žene ima prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu u svim dobnim skupinama. U dobnoj skupini od 65 do 74 godine čak 79 posto osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu. Zatim, u dobnoj skupini iznad 75 godina taj udio je 70 posto. Prekomjernu tjelesnu težinu ima 49,5 posto muških ispitanika u odnosu na 35,1 posto žena. Često se može javiti i emocionalno jedenje koje također dovodi do debljine. Više o tome smo pisali ovdje.
– Debljinu imaju podjednako i muškarci i žene, točnije 23,7 posto u odnosu na 22,6 posto. Uz iznimku dobne skupine starijih od 75 godina, s porastom dobi raste i udio prekomjerno teških i pretilih osoba. Tako je najmanji udio zabilježen među odraslima između 18 i 25 godina starosti, 27 posto, a najveći u dobnoj skupini od 65 do 74 godine, objasnila je magistra Čvrljak.
‘Debljinu moramo gledati kao bolest, ne kao estetski problem’
Savjetovalište Odjela za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo mjesto je na koje dolazi dosta starijih osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu. Osim toga, dolaze i zbog ostalih zdravstvenih problema. Tamo im se nudi interdisciplinaran pristup, objasnila je kineziologinja Čvrljak. Zajednički tim čine kineziolozi, nutricionist, magistra sestrinstva te doktor.
– Debljinu moramo gledati, ne kao estetski problem kao što većina ljudi smatra, nego kao kompleksnu multifaktorsku bolest definiranu prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva. Bolest je povezana s povećanim rizikom za nastanak mnogih kroničnih nezaraznih bolesti (KNB). Nakon procjene sastava tijela i savjetovanja o vrsti, intenzitetu i frekvenciji primjerene tjelesne aktivnosti pojedincu, provodi se nutricionističko savjetovanje, poručila je.
Magistra kineziologije objasnila je i kako se računa indeks tjelesne mase (ITM). Prema tome se može zaključiti ima li osoba višak kilograma, manjak kilograma ili je sve kako treba biti. Računa se tako da se tjelesna težina u kilogramima podijeli s tjelesnom visinom u metrima na kvadrat. Dobivene vrijednosti svrstavaju se u četiri kategorije, a to su pothranjenost (ITM ispod 18,5), normalna tjelesna težina (ITM od 18,5 do 25), prekomjerna tjelesna težina (ITM od 25 do 30) te debljina ili pretilost (ITM veći od 30).
‘Preporučimo aktivnost koja je lako primjenjiva’
Naglasila je kako su adekvatna prehrana i primjerena tjelesna aktivnosti u sinergiji. Najbolji rezultati postižu se ako se jednako pažnje posveti objema komponentama. Pri tome treba paziti da je sve primjenjivo i dugoročno održivo, kako je istaknula kineziologinja. Nije cilj brz i nerealan gubitak kilograma, nego postupno i zdravo smanjenje kilograma koju prati optimalna promjena sastava tijela. Kao i gubitak masnog tkiva te povećanje mišićne mase. Da je za zdravlje umirovljenika bitna aktivnost, potvrdili su nam iz Društva za športsku rekraciju Trnje u Zagrebu koji imaju senior gimnastiku.
– Želimo stvarati dugoročno održive zdrave navike gdje pojedinci nemaju osjećaj da se previše toga odriču i loše se osjećaju. Također želimo da uživaju u procesu svog napretka. Što se tiče tjelesne aktivnosti, uvijek preporučimo aktivnost koja je lako primjenjiva, nije rizična za zdravlje te ispunjava i usrećuje pojedinca. Najčešće su to aktivnosti poput hodanja, plivanja, vožnje bicikla, korektivne gimnastike i slično. Obično provodimo kontrole jednom mjesečno. Možemo reći da u većini slučajeva ne samo da se ostvari napredak u tom fizičkom dijelu, već su pojedinci i sretniji, zadovoljniji i motiviraniji, zaključila je Čvrljak.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
