Kardiolog otkrio pet najčešćih uzroka infarkta i kako ga spriječiti
Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, svakih 40 sekundi netko doživi infarkt. Iako je u zadnjih 50 godina medicina znatno napredovala po tom pitanju, promjena životnih navika i bolje-spriječiti-nego-liječiti i dalje ostaju najjači alati protiv srčanog udara.
Foto: Pixabay
Prema pisanju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, svakih 40 sekundi netko doživi infarkt i to samo u SAD-u. Iako je medicina u zadnjih pedesetak godina značajno napredovala što se tiče srčanih bolesti, stručnjaci i dalje kažu da je promjena životnih navika najbolja prevencija, piše ordinacija.vecernji.hr.
Ako pitamo kardiologa dr. Taraka Rambhatla, to podrazumijeva prelazak na zdraviju prehranu, prestanak pušenja i konzumacije alkohola. On je otkrio pet najčešćih razloga zašto dolazi do infarkta te savjetuje kako ga spriječiti. Najčešći razlozi su:
- nekontrolirani rizični faktori visokog krvnog tlaka
- visoke razine kolesterola
- ignoriranje savjeta liječnika oko uzimanja lijekova
- povijest bolesti u obitelji
- preskakanje preventivnih pregleda kako bi se izbjegao faktor rizika i bolest se spriječila u nastajanju
Što se tiče same mehanike, dr. Rambhatla navodi kako je najznačajniji uzrok srčanog udara začepljenje same šupljine srčane arterije ugruškom na mjestu gdje već postoji suženje aterosklerotskog plaka. Otkidanjem ili pucanjem dijela takvog plaka, krv može otploviti u donje, periferne dijelove krvne žile i posve ih začepiti. Veličina srčanog udara ili dijela srca pogođenog začepljenom arterijom ovisi o području kojeg ta arterija opskrbljuje krvlju, o njezino razgranatosti i mjestu začepljenja.
“Visoki kolesterol, dijabetes, visoki tlak i povijest bolesti u obitelji su rizični faktori, no važno je dodati da se ne trebaju javiti svi ovi faktori. Ponekad je dovoljan samo jedan da dovede do začepljenja žila i infarkta miokarda”, poručuje dr. Rambhatla.
Njegov savjet je da morate znati na čemu ste, a to podrazumijeva redovite preglede. Ako ste u riziku, važno je steći naviku zdravijeg života. Osim pravilnije prehrane, savjetuje se i umjerena tjelesna aktivnost od najmanje 75 minuta svakoga tjedna. Liječnik savjetuje i dovoljno sna, šetnje, vježbanje i razgibavanje. Važno je i ostati društveno aktivan:
“Studije su pokazale da ljudi koji su sami i društveno izolirani umiru od bolesti srca od dva do tri puta češće, čak i kad im je prehrana savršena, nego oni koji jedu nepravilno, ali ostaju bliski i povezani s ostalima”, poručuje dr. Rambhatla.
Savjetuje konzumaciju zelenog čaja, omega 3 masnih kiselina, lanenih sjemenki, povrće poput kelja, brokule, kupusa i prokulica.
“Čak i ako ste zdravi, cilj prevencije je da se izbjegne srčani udar u narednim godinama jer možemo imati rizične faktore, a da toga nismo svjesni. Oni se mogu razviti u opasnu bolest kroz 10 godina. Logično je ako poduzmemo mjere zaštite na vrijeme i tada možemo spriječiti brojne probleme”, savjetuje kardiolog.
