Kako smanjiti rizik od kroničnih bolesti u starosti: Evo što kaže istraživanje

U Švedskoj je provedeno istraživanje na 2.400 ljudi o starenju, a trajalo je 15 godina. Istraživači su došli do zaključka da oni koji se redovito zdravo hrane imaju puno manje kroničnih bolesti. S druge strane, oni koji se hrane nezdravo često imaju i više kroničnih bolesti. Tri vrste prehrane su utjecale na sporiji razvoj bolesti – umna prehrana, alternativni indeks zdrave prehrane i mediteranska prehrana. Dok je prehrana bogata ultraprerađenim namirnicama i šećerom, tvari koje potiču upale u organizmu, bila povezana s razvojem više kroničnih bolesti.

Istraživanje o starenju u Švedskoj pratilo je 2.400 starijih Šveđana tijekom 15 godina. Provedeno je u Centru za istraživanje starenja Karolinska instituta u Švedskoj, piše Science Alert. Znanstvenici su istraživali što utječe na veći razvoj kroničnih bolesti. Na konferenciji ‘Kronične nezarazne bolesti u 21. stoljeću’ prije nekoliko mjeseci upozoreno je da su u Hrvatskoj kronične bolesti u porastu, više o tome pisali smo ovdje.

Zdravija prehrana znači manje bolesti

Istraživače je zanimalo zašto, ako imamo primjerice dvoje 70-godišnjaka koji vode aktivan život i uživaju u životu, jedan razvije nekoliko kroničnih bolesti, a drugi ostaje relativno zdrav. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji redovito zdravo jedu sporije razvijaju kronične bolesti. S druge strane, prehrana bogata prerađenim mesom, rafiniranim žitaricama i slatkim pićima, za koje se zna da potiču upale u tijelu, nosi veći rizik od razvoja kroničnih bolesti.

To je važno jer je istovremeno postojanje nekoliko zdravstvenih stanja jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju starije osobe. Naime, to povećava rizik od invaliditeta, hospitalizacije i rane smrti. Također predstavlja veliko opterećenje za zdravstvene sustave. Svaki četvrti pacijent u hrvatskoj bolnici je žena starija od 65 godina, a svaki treći hospitalizirani je muškarac te dobi. Od čega se naši umirovljenici najviše liječe u bolnicama pisali smo ovdje. Iako je odavno poznato da prehrana može pomoći u sprječavanju pojedinačnih bolesti, ovo istraživanje pokazuje da ona također može utjecati na ukupnu brzinu biološkog starenja.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Još jedna potvrda kvalitete mediteranske prehrane

Od četiri načina prehrane koje su istraživači promatrali, za tri se pokazalo utječu na sporiji razvoj kroničnih bolesti. To su umna prehrana (osmišljena za zaštitu zdravlja mozga), alternativni indeks zdrave prehrane (temelji se na hrani koja se povezuje s nižim rizikom od bolesti) i mediteranska prehrana. Mediteranska prehrana održava i zdravlje crijeva zbog obilja prehrambenih vlakana i fermentiranih proizvoda, kazala nam je nutricionistica, više o tome pisali smo ovdje. Četvrta prehrana koja je bogata namirnicama koje izazivaju upalu bila je povezana s bržim razvojem kroničnih bolesti.

Najjače povezanosti uočene su kod kardiovaskularnih i psihijatrijskih stanja. Pa su tako oni koji su se zdravije hranili imali manje šanse za srčani ili moždani udar, kao i za razvoj depresije ili demencije. No, istraživanje nije pronašlo jasno vezu između prehrane i bolesti mišićno-koštanog sustava poput artritisa ili osteoporoze. Neke od prednosti zdrave prehrane bile su izraženije kod žena i kod najstarijih sudionika – onih u dobi od 78 i više godina. To sugerira da nikada nije prekasno za promjene. Čak i u vrlo starosti, prehrana je vrlo važna.

Zašto hrana ima tako snažan utjecaj?

Istraživači smatraju da jedan od razloga može biti upala. Kako ljudi stare, mnogi razvijaju blagu kroničnu upalu koja je povezana sa širokim rasponom bolesti. Prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima obično smanjuje upalu. S druge strane, prehrana bogata ultraprerađenom hranom i šećerom čini suprotno. Drugi razlog je taj što zdrava prehrana jača otpornost tijela. Osigurava esencijalne hranjive tvari koje pomažu u održavanju imunološke funkcije, mišićne mase i kognitivnog zdravlja. S vremenom to može uvelike utjecati na način starenja ljudi.

Naravno, prehrana je samo dio cjelokupnog zdravlja. Tjelesna aktivnost, socijalni odnosi i pristup zdravstvenoj skrbi igraju važnu ulogu u zdravom starenju. Međutim, poboljšanje kvalitete prehrane relativno je jednostavan i pristupačan način da se pomogne starijim odraslim osobama da žive dulje i zdravije.

Što bi starije osobe trebale jesti?

I ovo istraživanje je potvrdilo da treba jesti puno povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova i cjelovitih žitarica. Treba unositi zdrave masti, poput ribljeg ulja  i maslinovog ulja, a ograničit unos crvenog i prerađenog mesa, slatkih pića i čvrstih masti poput maslaca i svinjske masti.

Starenje je neizbježno, ali ljudi mogu utjecati na to kako će izgledati. Ovo istraživanje je pokazalo da čak i male promjene u prehrani mogu napraviti značajnu razliku u tome kako ljudi doživljavaju starost, bez obzira na njihovu dob. Ako planirate obroke, veća je vjerojatnost da ćete se zdravije hraniti, više o tome pisali smo ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.