Kako (doslovno) očistiti mozak? Higijena mozga potreba je 21. stoljeća
Što se događa s našim mozgovima u doba visoke tehnologije, konstantne stimulacije i svakodnevnog stresa? Što ako nam ovaj umjetni svijet šteti mozgu kao što šećer šteti našim zubima? Dobra higijena dolazi u mnogo različitih oblika. Redovito održavanje čistoće zuba, kose, posteljine i kuće već su dio naše rutine. Možda je vrijeme da svoj mozak dodamo na ovaj popis!
Photo: David Clode (Unsplash)
Mozak je najsloženiji organ u ljudskom tijelu. Teži oko 3 kilograma i sadrži oko 100 milijardi neurona (živčanih stanica). Mnogi vjeruju da ljudi koriste samo 10 posto svog mozga, ali riječ je o mitu, piše Scinetific American. Postotak mozga koji se koristi u bilo kojem trenutku varira od osobe do osobe, ovisi i o tome što osoba radi ili o čemu razmišlja.
U ovom trenutku, vaš mozak istodobno održava vaš položaj tijela, disanje, probavu, otkucaje srca, prima i obrađuje informacije iz svih osjetila i još mnogo toga. Čak je, i dok spavamo, velik dio mozga aktivan. Iako čini otprilike 2% prosječne težine odrasle osobe, na rad mozga tijelo troši oko 20% energije, piše Brain facts.
Pjenušava kupka za mozak
Najvažnija higijena za vaš mozak je san! Spavanje je poprilično tajanstvena pojava. Ni danas nismo potpuno sigurni u istinsku evolucijsku funkciju sna. Pa ipak, mora da je važan jer većina sisavaca umre nakon nešto više od tjedan dana potpunog uskraćivanja sna. Pa, što se zapravo događa iza kulisa? S izuzetkom nekoliko kratkih, uzbudljivih i često bizarnih snova u REM fazi, naše iskustvo sna izgleda prilično dosadno. Mozak „spava“, ali i dalje je aktivan! Šalje elektrokemijske signale i troši puno energije, posebno tijekom REM faze spavanja.
Možda je najzanimljivija činjenica ona o limfnom sustavu. On je najviše aktivan dok spavamo! Nekoliko studija pokazalo je da, dok spavate, limfni sustav čisti vaš mozak od neurotoksičnih tvari koje su se u njemu nakupile tijekom dana, navodi Medium. Između ostalog, čisti mozak od beta-amiloida, proteina koji tvori karakterističan plak kod Alzheimerove bolesti. I doista, kod osoba oboljelih od Alzheimera, limfna učinkovitost je smanjena. Stoga, ne podcjenjujte vrijednost kvalitetnog sna jer on, na vaš mozak, djeluje poput pjenušave kupke.
Melem za mozak
Svi znamo da vježbanje donosi dobrobit našem tijelu. Ali jeste li znali da bi i vaš mozak mogao profitirati od kontinuiranog provođenja fizičke aktivnosti? Istraživanja koje donosi Brain HQ pokazuju da upotreba mišića pomaže i vašem umu. Životinjama koje su svakodnevno intenzivno fizički aktivne, povećava se broj malih krvnih žila koje u mozak dovode krv bogatu kisikom. Tako vježbanje potiče razvoj novih živčanih stanica i povećava veze (sinapse) između već postojećih. To rezultira učinkovitijim, plastičnijim i adaptivnijim mozgom te ugodnijim starenjem.
Aerobne vježbe (trčanje, brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla) koje djeluju na velike skupine mišića imaju pozitivne učinke na rad mozga. Prema studiji koju je proveo Odjel za znanost vježbanja na Sveučilištu Georgia, čak i kratko vježbanje u trajanju od 20 minuta olakšava mozgu obradu informacija i poboljšava memoriju.
Mentalna gimnastika
Svaka mentalno stimulativna aktivnost trebala bi pomoći radu mozga. Čitajte, učite, nađite hobi ili steknite nove vještine. Eksperimentirajte sa stvarima koje zahtijevaju koordinaciju, spretnost i finu motoriku ruku poput crtanja, slikanja i oblikovanja gline. Pokušajte se baviti “mentalnom gimnastikom” kao što je rješavanje križaljka, rebusa i zagonetki s riječima ili matematičkim problemima.
Kroz istraživanja provedenima na miševima i ljudima, znanstvenici su otkrili da moždane aktivnosti potiču nove veze između postojećih živčanih stanica te stvaranje potpuno novih živčanih stanica, piše NCBI. Na taj se način koristi neuroplastičnost mozga, sposobnost mozga da se neprekidno mijenja tijekom čitavog života pojedinca.
