Kako biti sretniji u doba korone? Desetljeća znanosti pokazuju kako zahvalnost, ljubav i povezanost mogu spasiti vaš život
Obzirom da nema cjepiva ni lijekova koji smanjuju simptome i pomažu tijelu u borbi protiv COVIDa-19, socijalna distanca i samoizolacija najučinkovitije su mjere prevencije kako bolnice ne bi bile preplavljene zaraženim pacijentima. Međutim, metode za smanjenje stresa i anksioznosti koje su do sada bile lako dostupne i ostvarive – poljupci, zagrljaji, druženja s prijateljima ili posjete roditeljima, djeci i unucima – upravo su ono što nam stručnjaci ne savjetuju raditi. Postoje li druge mogućnosti?
Photo by: DESIGNECOLOGIST (Unsplash)
Druge mogućnosti postoje! Više od 50 godina dokumentiranih istraživanja sugerira da simptome anksioznosti, pa čak i reakcije na fizičku bol, smanjujemo radeći na njima. U metaanalizi koja okuplja sva provedena istraživanja o sreći ljudi u proteklih 50 godina, znanstvenik je ustanovio da i sam čin smijanja te samo gledanje osmijeha, ljude mogu učiniti sretnijima. Pokušajte odmah i učinite sebe i one oko vas veselijima.
Zapisano u biologiji čovjeka
Kad smo izolirani od drugih ljudi, u našem se mozgu događaju hormonalne promjene tipične za primitivne lovce sa samih početaka čovječanstva. Noradrenalin, kemijska supstanca povezana s reakcijom za borbu ili bijeg, ali i sa upalom, raste. Na taj se način naše tijelo priprema za opasnost.
Upala pomaže zacjeljivanju rana koje mogu nastati kada ste u opasnosti, no također se pokazalo da upala pogoršava simptome anksioznosti i depresije. Međutim, to što ste sami i izolirani ne znači da ste u milosti i nemilosti kemijskih procesa u vašem tijelu. Biologija može funkcionirati i u vašu korist. Znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni došli su do zanimljivog otkrića. Naime, u ispitivanju u kojem su sudjelovale 102 osobe, otkrili su da razmišljanjem o romantičnim partnerima možemo smanjiti simptome stresa, anksioznosti i opći osjećaj tuge jednako kao da je voljena osoba pokraj nas u sobi!
Držati se zajedno
Washington Post podsjeća da su, još prije nego što smo imali alate ili inteligenciju, naši najraniji preci poznavali timski rad i organizirali se u društvene skupine. Čovječanstvo se razvijalo milijunima godina kako bismo danas bili sposobni ostvarivati bliskost i razmijenjivati najdublje misli i emocije s onima koje volimo. Naučili smo se brinuti jedni za druge, suosjećati, slušati se, uvažavati, držati se zajedno i udružiti snage kako bismo se zaštitili i ostvarili zajedničke ciljeve.
U drugoj pilot studiji, znanstvenici su potvrdili da altruistička djela poput uključivanja u dobrotvorne akcije, volontiranje, doniranje krvi kao i jednostavne tople geste prema susjedima i strancima, zapravo mogu smanjiti fizičke senzacije povezane s boli i tugom.
Biti bliski, a ne biti blizu
Opseg utjecaja koronavirusa, uspoređuje se s ratovima, terorističkim napadima i najvećim svjetskim krizama, ali za razliku od sada, tada su ljudi imali bliskost. Trenutna pandemija ograničava prirodne oblike očuvanja psihičkog i emocionalnog zdravlja sada, kada nam je ono najpotrebnije. U svakom slučaju, pozitivna društvena interakcija, čak i u dalekim apstraktnim oblicima poput mašte, ima blagotvoran i mjerljiv učinak na naše zdravlje.
Ako čujete vijest koja vas uznemiri, pokušajte samo nazvati prijatelja i reći mu koliko vam znači. Izražavanje i primanje zahvalnosti, koliko god neugodno bilo, pokazalo se dovoljnim za pokretanje korisnih neuroloških promjena u tijelima davatelja i primatelja zahvale.
U vremenu kada društveni leptiri spavaju u svima nama, nikad nije bilo važnije nekome reći da ga volite i da vam nedostaje.
