Nekoliko istraživanja pokazalo je da je, među ljudima koji su preživjeli srčani udar, značajno povećan postotak preživljavanja kod osoba na kojima je primjenjena brza defibrilacija. Dokazano je da kardiopulmonalna reanimacija i rana defibrilacija mogu vratiti normalan srčani ritam kod osoba sa srčanim zastojem, a AED uređaji diljem Hrvatske pospješuju im šanse za brz dolazak do spasa.
Foto: screenshot YouTube.com
Iznenadni srčani zastoj drugi je najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, a jedan od razloga tome je – nerijetko – zakašnjeli dolazak do pomoći. AED kratica je za automatic external defibrillator, uređaj za defibrilaciju prilagođen svakom korisniku. Ako slijedi dane mu/joj upute, svatko može postati spašavatelj. AED uređaji za javnu defibrilaciju vrše analizu srčanog ritma, daju glasovne upute spašavatelju na hrvatskom jeziku i omogućuju defibrilaciju.
Usto, potpuno su sigurni, navodi se na službenim stranicama Aed.hr, jer uređaj neće dozvoliti defibrilaciju osim u slučaju kada je 100% sigurno da je unesrećeni u takvom stanju da mu samo postupak defibrilacije može spasiti život.
Hrvatska gorska služba spašavanja korisnik je 11 uređaja na području cijele Hrvatske, a javna vatrogasna postrojba u Zagrebu ima postavljenih pet uređaja. Gradska vijećnica i Gornji Grad dodatne su dvije lokacije AED+ uređaja koje koriste Grad Zagreb i Gradsko poglavarstvo. Korisnik javnog defibrilatora u Ulici crvenog križa 14 je zagrebački Hrvatski crveni križ, koji defibrilatore ima na par lokacija u gradu. Arena Centar, Avenue Mall, Branimir Centar i Kaptol Centar opskrbljeni su istim uređajima.
Osim u Zagrebu, uređaji postoje i u drugim hrvatskim gradovima i mjestima kao što su Umag, Delnice, Đakovo, Nova Gradiška, Primošten, Zadar, Opatija, Glina, Varaždin, Novigrad, Prelog, Split, Županja, Rovinj, Jelsa na Hvaru te Punat i Glavotok na otoku Krku.
Mapa lokacija AED uređaja u Zagrebu | Foto: screenshot www.aed.hr
Defibrilaciju bi trebalo primijeniti u roku od najviše tri do pet minuta po zatajenju srca, dakle maksimalno pet minuta nakon što ono prestane kucati. Ovim uređajem srce se čisti od svih električnih impulsa, a nakon tog postupka, zvanog defibrilacija, omogućuje mu se da opet počne izvoditi normalne kontrakcije.
Bez obzira na to što su u uporabu uvedeni prije gotovo dvije godine, velik broj ljudi još uvijek nije informiran o mogućnosti besplatnog korištenja ovim uređajima. Od devet tisuća ljudi koji dožive srčani zastoj u Hrvatskoj godišnje, preživi ih svega devetsto. Kada bi se povećao broj informiranih koji će koristiti ove uređaje za pomoć bližnjima i ostalima oko sebe, brojka preživjelih mogla bi se približiti europskom prosjeku koji iznosi 60 posto. To znači da bi, kada bismo dosegli tu razinu, godišnje od 9 tisuća ljudi srčani zastoj preživjelo njih 5 tisuća, za razliku od dosadašnjih 900 ljudi.
