Istraživanje: Mediteranska prehrana smanjuje rizik od smrti za 25 % kod starijih ljudi
Prebacivanje na mediteransku prehranu moglo bi učiniti čuda za zdravlje starijih ljudi, javljaju britanski mediji. Rezultati su to velikog istraživanja tamošnjih znanstvenika, koji su htjeli pronaći relativno bezbolan način produljenja životnog vijeka kod starijih ljudi.
I ptice na grani znaju kako je dijeta bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima, grahom, ribom i maslinovim uljem iznimno dobra za zdravlje, ali engleski znanstvenici su otišli korak dalje i provjerili kako ona utječe na starije od 65 godina, piše malaymail.com.
Znanstvenici na Neuromed Institutu su analizirani uzročno-posljedičnu vezu između različitih vrsti prehrana i uzroka smrti kod preko 5,000 ljudi starijih od 65 godina. Pratili su njihovo zdravstveno stanje punih osam godina, a na kraju su u opsežnoj analizi iskoristili rezultate prijašnjih istraživanja iz drugih zemalja, s ukupnim brojem ispitanika od 12,000 ljudi. Istraživanje je objavljeno u britanskom znanstvenom časopisu British Journal of Nutrition.
“Novost kod našeg istraživanja je što smo fokusirali našu pozornost na starije od 65. Već smo znali da mediteranska dijeta snižava stopu smrtnosti u općoj populaciji, ali nismo znali da će imati ovakav snažan utjecaj na starije ljude”, kazala je Marialaura Bonaccio, autorica istraživanja.
25% smanjen rizik od smrti svih uzroka
Rezultati su i više nego jasni, mediteranska prehrana je pravi spasitelj među svim prehranama koji značajno može produžiti životni vijek starijih ljudi. Oni koji su pratili mediteransku dijetu, imali su 25% smanjenje rizika smrti svih uzroka, od srčanih bolesti, do tumora i moždanih udara. Rezultati su bili izraženiji kod onih ispitanika koji su se što jače pridržavali mediteranske dijete.
Tradicionalna mediteranska dijeta bogata je voćem, povrćem, ribom, maslinovim uljem, a sadrži vrlo malo mesa i mliječnih proizvoda. Naravno, tu je i umjerena količina vina koje se smatra dijelom prehrane.
Istraživači su dodali da određene namirnice, kada se jedu u sklopu mediteranske prehrane, nude veću zaštitu nego inače. Primjerice, nezasićene masti koje se nalaze u ekstra djevičanskom maslinovom ulju i ribi pojačavaju svoj zdravstveni efekt ukoliko je i ostatak prehrane mediteranski.
“Naše istraživanje na prehranu gleda kao na jednu cjelinu, ali je i dalje zanimljivo pokušati saznati koje namirnice točno pridonose ‘mediteranskom’ efektu dijete. Naši podatci odgovaraju rezultatima sličnih istraživanja. Primjerice, sigurno ste čuli da je umjerena količina alkohola tijekom ručka dobra za zdravlje. Je, ali ako ju uklopimo u ‘mediteranski’ kontekst, zdravstveni utjecaj će biti još bolji”, zaključuje Marialaura Bonaccio.