Istraživanje je otkrilo zašto neki stariji ljudi pamte puno bolje od osoba koje su mlađe od njih
Novo istraživanje je pokazalo kako osobe koje imaju više od 80 godina, a i dalje imaju odlično pamćenje imaju i takozvane superneurone, odnosno duže stanice u dijelu mozga zaslužnom za pamćenje koje se naziva entorinalni korteks. Istraživanje je objavljeno u časopisu The Journal of Neuroscience.
Alzheimerova bolest | Pexels
Pokazalo se kako ove starije osobe mogu imati neurone koji su im duži nego kod osoba koje su 20 ili 30 godina mlađe od njih. Jednako tako, moguće je da su te stanice bile velike od rođenja. U sklopu istraživanja su se post-mortem proučavali i mozgovi nekoliko osoba, a otkriveno je i kod koga će se prije pojaviti Alzheimerova bolest.
Sve zbog jednog proteina
Voditeljica studije Tamar Gefen sa Sveučilišta Northwestern je s kolegama otkrila kako starije osobe s boljim pamćenjem nemaju abnormalnu akumulaciju proteina tau u takozvanom neurofibrilarnom klupku, što je inače obilježje Alzheimerove bolesti. Znanstvenici misle kako je upravo ovaj protein zaslužan za degeneraciju mozga kod Alzheimerove bolesti jer se pomoću njega može predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga kod oboljelih, prenosi Index.hr.
U istraživanju su post-mortem proučavani mozgovi šest starijih osoba koje su imale odlično pamćenje, sedam mozgova kognitivno prosječnih starijih osoba, šest mozgova mladih osoba i pet osoba u ranoj fazi Alzheimerove bolesti. Gefen je objasnila kako su izmjerili veličinu neurona kod svih.
– Studija je pokazala da je u slučaju Alzheimerove bolesti atrofija neurona u entorinalnom korteksu, jednom od dijelova mozga odgovornom za pamćenje i osjet mirisa, bila karakteristično obilježje bolesti. Pretpostavljamo da je ovaj proces posljedica akumulacije proteina tau u neurofibrilarnom klupku, što rezultira slabijom sposobnošću pamćenja u starijoj dobi, izjavila je Gefen.
Na pojavu Alzheimerove bolesti mogu utjecati razni faktori u životu, a jedan od njih je i oralna higijena. Razna istraživanja su pokazala kako loša oralna higijena, točnije bakterije u ustima, utječu i na veći rizik od pojave Alzheimerove bolesti ili bilo koje druge vrste demencije. Više o tome možete pročitati ovdje.
