Istine i mitovi o medu: Što kada se kristalizira, ima li rok trajanja i kako ga jesti?
Mnogi znaju kako je med prva pomoć kod brojnih bolesti. Može se jesti na žlicu, koristiti u čaju, može se i staviti na afte ili ispucane usne, a svoje brojne blagodati ima zahvaljujući brojnim vitaminima koje sadrže, kao i malim količinama peludi. Zašto med ima rok trajanja, što znači kada se kristalizira i treba li ga uzimati samo drvenom žlicom, objasnio nam je Josip Sudić, pčelar iz OPG-a Sudić.
Postoji mnogo različitih vrsta meda, a svaki ima svoje prednosti za organizam. Med je jedina namirnica koju insekti prikupljaju za svoju ishranu, a koju koristi čovjek. Med se prvi puta pronašao u piramidama, a koristi se diljem svijeta kao sladilo, ali i kao lijek.
Zašto je med tako dobar?
Med sadrži vitamine A, D, C, E i K, a ne sadrži masti i kolesterol. Jednako tako, Josip Sudić nam je otkrio kako med sadrži i male količine peluda, kao i ugljikohidrate i neprerađene šećere koji se sporo razgrađuju te samim time duže opskrbljuju tijelo energijom. Također, pomaže i kod sprječavanja kašlja i podizanja imuniteta, a mnoge je osvojio svojim okusom.
Postoji više vrsta meda, a svaki ima svoju ulogu. Tako je na primjer, cvjetni med mješavina dvije ili više vrsta meda, a sadrži pelud raznih vrsta cvjetova i odličan je za jačanje imuniteta, med od kestena ima gorkasti okus, a pomaže kod problema probavnog sustava, dok med od bagrema pomaže kod nesanice i stresa.
Ima li med rok trajanja?
Kao i svaka namirnica i med ima rok trajanja, odnosno, nakon nekog vremena će izgubiti svoja svojstva. Ovo nam je detaljno objasnio pčelar.
– Med su pronašli u piramidama i utvrdili njegovu starost od 8.000 godina, a i dalje je jestiv. Međutim, iako je taj med jestiv, to ne znači da i dalje sadrži sve sastojke koje je imao prilikom vrcanja i koji ga čine ljekovitim. Iz tog razloga, postoji zakonska odredba po kojoj se na pakiranjima meda treba naznačiti datum do kada je najbolje upotrijebiti med jer u tom periodu med još uvijek sadrži one sastojke koje je imao i u košnici. Zakon propisuje dvije godine za označavanje upotrebljivosti meda. Naravno da se i nakon tog perioda med može koristiti, ali ne treba očekivati blagodati na zdravlje kao od meda koji se konzumira u kraćem periodu nakon vrcanja, otkrio nam je Sudić.
Što kada se med kristalizira?
Mnogi misle kako kristalizacija nije dobra pojava i kako je kristalizirani ili ‘ušećereni’ med pokvaren. Ipak, kristalizacija je prirodno svojstvo meda.
– Brzina kristalizacije meda ovisi o samoj vrsti meda, to jest o odnosu fruktoze i glukoze u njemu. Izlaganje meda niskim temperaturama ubrzava kristalizaciju. Medovi koji sadrže veći postotak fruktoze ostaju u tekućem stanju godinu dana do dvije godine (bagrem, lipa, kadulja), dok medovi s većim postotkom glukoze mogu kristalizirati i nakon sedam dana od vrcanja (uljana repica, suncokret), rekao nam je pčelar i dodao kako kristalizacijom med ne gubi na kvaliteti.
Ako vam jako smeta tvrdi, ušećereni med, postoji trik kako ga možete vratiti u prvobitno stanje, ali jednako tako postoji i opasnost da će med izgubiti na kvaliteti. Josip nam je objasnio kako je za vraćanje meda u tekuće stanje potrebno med staviti u mlaku vodu, odnosno treba paziti da voda nije prevruća i da ne prelazi temperaturu veću od 45 stupnjeva. Pčelari ovaj proces rade u kontroliranim uvjetima, u zatvorenoj komori pri kontroliranoj temperaturi do maksimalnih 45 stupnjeva. No kako ne bi došlo do uništavanja meda, Josip ipak savjetuje korištenje prirodnog kristaliziranog meda.
Smije li se med konzumirati i metalnom žlicom?
Sigurno ste čuli kako se med ne smije uzimati i konzumirati metalnom žlicom. Odnosno, kako se vjeruje, treba se uvijek uzimati plastičnom ili drvenom žlicom. Ipak, ovo je još jedan mit, kojeg nam je Sudić objasnio.
– Mnogi kupci su uvjerenja da se med smije konzumirati samo drvenom ili plastičnom žlicom. Ovo je proisteklo iz prepričavanja tekstova iz starih knjiga o medu dok još nije postojao nehrđajući čelik, u narodu poznat kao inox. Danas se pribor za jelo izrađuje od inoxa koji je predviđen za korištenje u prehrambenoj industriji. Također, pčelarski pribor za vrcanje meda je izrađen od prehrambenog inoxa. Zaključak je da se med smije konzumirati metalnom (inox) žlicom.
Osim meda, postoje i mnogi drugi proizvodi koji se dobivaju iz košnice, a koji su dobri za zdravlje. Najpoznatiji su propolis, matična mliječ, pelud, pčelinji otrov i vosak.
Propolis pčele skupljaju u prirodi i koriste za brtvljenje otvora u košnici kao i za učvršćenje okvira u kojima grade saće od voska, objašnjava nam Sudić. Pčelari od propolisa rade tinkture na bazi vode i alkohola, a dobar je jer jača imunološki sustav, ublažava tegobe u slučajevima gripe, viroze, upale grla ili problema usne šupljine. Matična mliječ pomaže kod raznih zdravstvenih problema, a koriste je i onkološki bolesnici za podizanje imuniteta. Pčelinji otrov se u košnici prikuplja uređajima koji koriste električne impulse za stimulaciju pčele na ispuštanje otrova, a pčele ostaju neozlijeđene. Koristi se za proizvodnju krema i u zdravstvenim ustanovama za senzibilizaciju osoba alergičnih na ubod pčele. Vosak je temelj svega u košnici, a koristi se za izradu kozmetike, svijeća i mnoge druge primjene.
Gdje kupiti med?
Postoje razne prevare s medom na tržištu. Upravo je i istraživanje javnog mnijenja o prevarama u trgovinama pokazalo kako Hrvati med svrstavaju na sam vrh ljestvice namirnica za koje misle da ih se vara u trgovinama, o čemu smo pisali ovdje.
Sudić kaže kako patvoreni med nije lako prepoznati ni iskusnom pčelaru, a kamoli kupcu. Kako biste bili sigurni da kupujete pravi med, pčelar Sudić savjetuje da med uvijek kupujete direktno kod pčelara u kojeg imate povjerenja.
