Hrvati u pandemiji kupuju enormnu količinu lijekova protiv bolova, temperature, ali i za smirenje
Početak izbijanja epidemije obilježila je masovna kupovina. Građani su pojačano kupovali toaletni papir, kvasac, meso pa u konačnici i zamrzivače u koje će staviti višak namirnica. Svjedočili smo i nestašici sredstava za dezinfekciju prostora i ruku, kao i maski za lice. No, porasla je i prodaja lijekova, i to najviše onih za smirenje, snižavanje temperature i protiv bolova.
Ilustracija: Rawpixel
Od početka izbijanja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj je porasla prodaja lijekova, i to najviše onih za smirenje, snižavanje temperature te protiv bolova. Naša zemlja već se godinama svrstava u europski vrh po potrošnji lijekova. Tako smo prije pet godina za njih izdvajali pet milijardi kuna, a taj je iznos već sada skočio na osam milijardi.
U prva tri mjeseca prodana skoro cijela lanjska količina
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, Ana Soldo za HRT je kazala da su Hrvati od početka epidemije kupovali enormne količine lijekova.
“Mi smo u prvih 13 tjedana ove godine prodali skoro cijelu prošlogodišnju prodaju lijekova kao što su paracetamol i ibuprofen. Uvijek te neizvjesne situacije izazivaju veću potrebu za lijekove za smirenje i olakšavanje spavanja” – kaže Soldo.
Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije obiteljske medicine, dodaje da neke ampule koje pacijenti primaju vam premašuju 7.000 kuna. U obiteljskoj medicini lijekovi nisu tako skupi kao onkološki i biološki lijekovi, samo se možda propisuju u većim količinama, a najčešće su to lijekovi protiv bolova i za smirenje.
Svaki Hrvat u prosjeku potroši godišnje 1.500 kuna na lijekove, a Hrvatska je pri vrhu europske ljestvice po udjelu potrošnje lijekova u ukupnim rashodima zdravstva, i to bez bolnica, koje troše 40 posto vrijednosti lijekova. Tako udio ukupne potrošnje lijekova u BDP-u doseže 1,9 posto.
Većina se lijekova izdaje na recept, a potražnja je najviše porasla za onima za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatorima.
Više vrsta lijekova, veća potrošnja
Da je u Hrvatskoj sve više novih registriranih lijekova i dodataka prehrani pa se zbog toga povećava i potrošnja kaže Renata Vučković iz zagrebačke ljekarne Kuharić. Na ljekarnicima je da kupce savjetuju o racionalnoj kupovini i trošenju lijekova. Problem je to koji treba jednako brzo rješavati kao i samu neučinkovitost zdravstvenog sustava, ali i dugove prema veledrogerijama, a koji su trenutno veći od četiri milijarde kuna.
Diana Percač, predsjednica Koordinacije veledrogerija HUP-a, napominje da se dugovi pomalo rješavaju pa će tako iznos od 500 milijuna kuna biti podijeljen na 300 veledrogerija. Bit će to dovoljno za jedan kratki udah, ali očekuje ih drugi krug pregovora kako bi riješili ovaj problem.
