Hrvati su u pandemiji potrošili najviše antibiotika u EU, a evo zašto to nije dobro
Ovaj tjedan se obilježava Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima kako bi se ukazalo na opasnost antimikrobne rezistencije, odnosno otpornosti bakterija na liječenje antibioticima. Važno je odgovorno koristiti antibiotike i ne koristiti ih na svoju ruku jer to može imati više štete nego koristi. Statistike pokazuju kako su Hrvati u pandemiji potrošili više antibiotika od ostalih zemalja EU, a iza njih se pronašla samo Bugarska.
Ilustracija: Rawpixel
Iako su antibiotici važan izum i pomoć kod mnogih bolesti, mogu biti i iznimno opasni. Tako njihovo korištenje može s vremenom izazvati antimikrobnu rezistenciju, što može dovesti do toga da se infekcije teže tretiraju, a može doći i do težih bolesti. Do ove rezistencije dolazi upravo zbog pretjeranog uzimanja antibiotika, a neki ovaj problem zovu i tiha pandemija. Otpornost na antibiotike je sve veća i sve ozbiljniji problem zdravstva u Europi, a može se vrlo jednostavno spriječiti.
Kako pravilno uzimati antibiotike?
Antibiotike, baš kao i lijekove je potrebno uzimati razumno. Važno ih je uzimati u točno određeno vrijeme, kao i točno određeni vremenski period koji je propisao liječnik.
– Jako je važno vrijeme kada se lijek uzima, jer ako se doza lijeka u određeno vrijeme preskoči ili se lijek uzme ranije ili kasnije od propisanog, to mijenja njegovu koncentraciju u organizmu i utječe na djelotvornost, koja može biti i potpuno izgubljena, otkrila nam je doktorica Kostanjšek u ovom tekstu.
Što je antimikrobna rezistencija?
Kako bi antibiotik djelovao kako treba i uništio bakterije, treba ga znati koristiti jer u suprotnome dolazi do otpornosti bakterija na lijek i stvaranja superbakterija koje se ne mogu lagano izliječiti.
– Stvaranje rezistencije je zapravo prirodan proces. Bakterije se prilagođavaju okolišu. I onda oni, zapravo, razvijaju mutacije da bi preživjeli. I tako razvijaju mutaciju na određeni antibiotik, izjavila je za HRT dr. sc. Martina Bago, mag. pharm., voditeljica Službe za znanost i nastavu.
Otpornost na antibiotike je sve veći problem u Europi. Prema provedenim istraživanjima procijenjeno je oko 1,27 milijuna smrti u 2019. godini nastalih uslijed antimikrobne rezistencije kod bakterija. Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve nas jer uzrokuju infekcije koje je teško liječiti. Uzimaju li se antibiotici često i nepravilno, pridonosi se povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike, što je jedan od najhitnijih zdravstvenih problema u svijetu.
Kako se boriti protiv antimikrobne rezistencije?
Važna je edukacija građana, ali i s druge strane poslušnost građana i slušanje uputa liječnika. Jednako tako, antibiotici se ne smiju uzimati na vlastitu ruku jer to nije odgovorna primjena antibiotika. Treba znati i kako antibiotici pomažu samo kod bakterijskih infekcija i neće imati nikakvog utjecaja na bolesti kao što su gripa, prehlada ili na bilo koje virusne bolesti.
Prema podacima EU barometra prošle je godine 23 posto građana Europske unije uzimalo antibiotike, što je najniža brojka od 2009. Na primjer, na Malti je antibiotike uzimalo 42 posto ljudi, u Švedskoj i Njemačkoj 15 posto. U Hrvatskoj 32 posto, od čega ih je 11 posto uzimalo antibiotike na svoju ruku. Osim toga, prema podacima EU barometra razlog za uzimanje antibiotika u Hrvatskoj je kod 28 posto građana bio covid.
