Hripavac: Bakterijska infekcija dišnog sustava koja pogađa i starije osobe
Epidemija hripavca širi se Hrvatskom. Oboljeli su najčešće djeca školske dobi, ali ima i starijih. Hripavac je bakterijska infekcija dišnog sustava, karakteristična po napadajima spazmatičnog kašlja. Bolest traje dugo, širi se kapljičnim putem, a otkriva se uzimanjem brisa nosa. Može doći i do ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija, što ovisi o životnoj dobi, cijepljenju i liječenju.
Foto: Rawpixel
Covidu, gripi i ostalim jesenskim vrirozama pridružila se epidemija hripavca koja se širi Hrvatskom. Broj oboljelih porastao je na 2.250 pri čemu je najviše djece školskog uzrasta. Među starijima od 60 godina je 26 zaraženih, dok ih je 131 u dobi od 41 do 59 godina, objavila je u petak Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti. Stručnjaci kao glavni razlog epidemije ističu necijepljenje kod djece, ali i pad imuniteta.
Što je hripavac?
Hripavac ili pertussis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim simptomima poput prehlade, zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac pa bolesnik neometano širi bolest, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Prosječna inkubacija je devet do deset dana, a mogući raspon od šest do 20 dana. Uzročnik bolesti je bakterija Bordetella pertussis, a prenosi je čovjek kapljičnim putem.
Kako se prenosi hripavac i tko najčešće obolijeva?
Načini prijenosa hripavca su slijedeći:
- direktni kontakt s izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe
- zrakom, vjerojatno velikim kapljicama
- indirektni put prijenosa kontaminiranim predmetima (vrlo rijetko)
Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj, odnosno dojenačkoj dobi kod necijepljene djece.
Štiti li nas cjepivo i kako znati da imamo hripavac?
Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se s vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće, jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju, pojašnjavaju iz HZJZ-a.
Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti. Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja, odnosno prva dva tjedna.
Dijagnoza se postavlja uzimanjem brisa iz nosa. Uzorak za laboratorijsko testiranje (bris nazofarinksa) najbolje je uzeti unutar prva dva tjedna od početka bolesti.
Hripavac – bolest s tri stadija
Bolest ima tri stadija.
Prvi stadij karakteriziraju rani simptomi u trajanju od jednog do do dva tjedna:
- Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)
- Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)
- Teško disanje do prestanka disanja- apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)
Drugi stadij karakteriziraju napadaji kašlja u trajanju od dva do šest tjedana ili duže:
- Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1-2 minute, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tijekom noći.
- U tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.
- Stanje se pogoršava kako bolest odmiče
Treći stadij je zapravo oporavak koji traje dva do tri tjedna, ljeti kraće nego zimi, a može i duže, ponekad mjesecima.
Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe, navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kako spriječiti hripavac?
Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPV-Hib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Hrvatskoj.
Zavod za javno zdravstvo savjetuje da u slučaju oboljenja ili sumnje na bolest osoba što prije obavijesti epidemiologa u pripravnosti, zbog uputa za kemoprofilaksu osjetljivim osobama.
Treba li izolirati osobu koja boluje od hripavca?
Oboljele osobe, kao i sumnjive na bolest, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama. Oboljelog, bio on potvrđeni ili vjerojatni slučaj, potrebno je izolirati, odnosno privremeno udaljiti iz ustanove kao što su vrtić i škola te izbjegavati kontakt s malom djecom, dojenčadi, posebice necijepljenom i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno pet dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju.
Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje tri tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja.
Trebamo li se docijepiti i tko su bliski kontakti?
Svim kontaktima treba provjeriti cijepni status i docijepiti ih po potrebi. Postekspozicijsko cijepljenje nije učinkovita zaštita od infekcije nakon nedavnog bliskog kontakta, svrha mu je pružiti zaštitu kod daljnjih izlaganja, navodi Zavod za javno zdravstvo.
Bliski kontakt definira se kao izloženost licem u lice osobi koja je zaražena, što uključuje kućni ili obiteljski kontakt, ljude koji su prenoćili u istoj sobi s osobom koja je zaražena i ljude koji su imali izravan kontakt s respiratornim, oralnim ili nosnim izlučevinama osobe u koje je laboratorijski potvrđena bolest, prema tumačenju Svjetske zdravstvene organizacije.
Bliski kontakti mlađi od sedam godina koji nisu primili četiri doze DTaP cjepiva, odnosno nisu primili jednu dozu DTaP unazad tri godine trebali bi se cijepiti čim prije nakon izlaganja. Nepotpuno procijepljeni kućni kontakti mlađi od sedam godina trebaju biti isključeni iz vrtića, škola i javnih okupljanja tijekom 21 dana od zadnjeg kontakta ili dok oboljela osoba i kontakti koji primaju kemoprofilaksu ne prime antibiotsku terapiju u trajanju od 5 dana.
Neovisno o cijepnom statusu i dobi, svim bliskim kontaktima oboljele osobe, ako u kućanstvu s kontaktom živi dijete mlađe od godinu dana, preporučuje se kemoprofilaksa. Primjena kemoprofilakse se posebice preporučuje djeci mlađoj od godinu dana te trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće. Kemoprofilaksu se preporučuje propisati ako nije prošlo više od 21 dana od zadnje ekspozicije, poručuju iz HZJZ-a.
