Hodanje s godinama postaje sve teže, a uzrok se možda krije u nedostatku ovog vitamina
Hodanje je uglavnom iznimno jednostavna aktivnost, no ono se usporava i postaje sve složenije, pogotovo kada je osoba u šezdesetim godinama života. To je važno istaknuti jer hodanje može biti pokazatelj vašeg zdravlja. Na probleme s hodanjem može ukazivati nedostatak vitamina B12 koji igra veliku ulogu u oporavku živčanog sustava. Ovaj problem može se liječiti injekcijama ili namirnicama poput ribe, mesa, jaja i mliječnih proizvoda.
Hodanje | Foto: Unsplash / Christian Wiediger
Kako biste hodali, potreban je nevjerojatan broj signala koji nastaju između vašeg mozga i mišića ruku, prsa, leđa, trbuha, zdjelice i nogu. Iako se hodanje nama doima kao iznimno jednostavna aktivnost, stvarnost je nešto drugačija jer je riječ o vrlo složenom procesu. Potrebno je naglasiti kako bi tempo i glatkost hoda mogli biti pokazatelj vašeg zdravlja. Starenjem tijela, hodanje postaje naporno, a na to može utjecati nedostatak jednog vitamina.
Sporo hodanje može ukazati na određena stanja
Treba imati na umu da između 20. i 60. godine gubimo 0,1 posto neurona, odnosno živčanih stanica. Nakon 60. godine taj pad postaje sve veći. Ako doživite 90 godina, vaš će mozak izgubiti 150 grama tkiva u odnosu na težinu koju je imao kad ste imali 50 godina, piše theconversation.com.
Kako tijelo stari i mišići gube masu, snagu i kvalitetu, što je poznato i kao sarkopenija koja se pojavljuje u četrdesetim godinama života. Istraživanja su pokazala da je brzina hodanja u dobi od 45 godina pokazatelj vašeg fizičkog i mentalnog zdravlja u kasnijoj dobi života. Nakon 60. godine života, zamjećuje se i pad brzine hodanja. Inače, pad brzine hodanja ukazuje na određena neurodegenerativna stanja, kao što je Parkinsonova bolest.
Prilikom pada kognitivnih sposobnosti, skraćuje se duljina koraka i vrijeme koje je potrebno da se napravi korak. Hodanje bi se moglo opisati kao sprječavanje spoticanja o vlastita stopala. Kako bismo to izbjegli, u tome sudjeluju mišići prednje strane potkoljenice koji povlače stopalo prema gore, dok se ono zamahuje prema naprijed. Kada ta funkcija oslabi, osoba se sve češće spotiče. Tada je riječ o oštećenju živaca, a uzroci su razni, od dijabetesa do predugog sjedenja prekriženih nogu.
Nedostatak ovog vitamina utječe na hodanje
U hodanju je ključna ravnoteža, a do problema s ravnotežom može doći zbog pretjerane konzumacije alkoholnih pića, ali i nedostatka vitamina B12. Valja napomenuti kako se nedostatak vitamina B12 očituje kod djece u kratkom periodu, dok se odraslima ono manifestira kroz nekoliko mjeseci ili godina.
Inače, vitamin B12 igra važnu ulogu u sazrijevanju živčanog sustava i u zaštiti živčanog sustava od poremećaja. Nedostatak vitamina B12 se može liječiti injekcijama, ali i dodavanjem namirnica bogatih vitaminom B12, kao što su riba, meso, jaja i mliječni proizvodi u jelovnik. Ovime će se simptomi iskorijeniti. Liječenje nedostatka vitamina B12 injekcijama je relativno jednostavno i dobro se podnosi u većini slučajeva.
Problemi s ravnotežom
Kada je riječ o hodanju, mogu ga dodatno narušiti problemi s unutarnjim uhom, poput upale unutarnjeg uha koja može biti kratkotrajni uzrok problema s ravnotežom i hodom. Ovakve pojave inče prolaze bez ikakvih liječenja.
Pored toga, postoji i infekcija unutarnjeg uha u kojoj dolazi do kretanja nevjerojatno velike količine tekućine u tom dijelu uha. U tom slučaju organizam ne ujedinjava u potpunosti živčane signale s vizualnim podražajima i informacijama o položaju. U konačnici, s godinama hodanje postaje napornije i riječ je o sve manje jednostavnom procesu.
– S godinama, hodanje neizbježno postaje teže i napornije. No, primijetite li da se češće spotičete, teturate ili čak padate ili da je hodanje postalo znatno teže u kratkom vremenu, posavjetujte se s liječnikom, zaključio je Adam Taylor, profesor i direktor Centra za kliničku anatomiju Sveučilišta Lancaster.
Podsjećamo kako smo pisali o važnosti hodanja i prijeđenog broja koraka u danu. Nova istraživanja su ukazala na to da ako osoba prehoda od 9.000 do 10.500 koraka dnevno, izložena je manjem riziku od preuranjene smrti, srčanog ili moždanog udara. Više o tome možete pročitati ovdje.
