Građani podržavaju zahtjeve liječničkih udruga: Čak 77 posto umirovljenika podupire i štrajk
Istraživanje provedeno sredinom travnja pokazalo je da građani u većoj mjeri podržavaju zahtjeve liječničkih udruga. Čak 71 posto njih podržava mogući štrajk, a najveću su potporu toj akciji dali umirovljenici, njih čak 77 posto.
Prosvjed liječnika | foto: Hrvatski liječnički sindikat, Facebook
Hrvatski građani u značajnoj mjeri podržavaju zahtjeve liječničkih udruga, pokazalo je istraživanje koje je za Hrvatsku liječničku komoru (HLK) provela agencija Ipsos na 603 ispitanika od 12. do 23. travnja. Njih 74 posto podržava donošenje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika kojim bi se regulirala njihova prava i obveze odvojeno od drugih javnih službi. Čak 71 posto građana tvrdi da bi podržalo štrajk liječnika te da ga Vlada nema pravo zabraniti, piše HRT.
Podsjetimo, 18. ožujka liječnici su prosvjedovali, a potom su se sastali s ministrom zdravstva Vilijem Berošem te s premijerom Andrejem Plenkovićem. S njime je dogovoreno da će Zakon o radno-pravnom statusu liječnika biti pripremljen istodobno sa Zakonom o plaćama u javnim i državnim službama. Očekuju, stoga, da će oba zakona biti poslana u saborsku proceduru prije ljetne stanke, odnosno do 15. srpnja.
Čeka se poseban zakon
Prvi korak k poboljšanju uvjeta u kojima liječnici rade jest Odluka o korekciji koeficijenata plaća liječnika. Predsjednik HLK, Krešimir Luetić tvrdi da bi poseban zakon donio rješenja kojima bi bilo omogućeno zadržavanje liječnika u deficitarnim područjima. Spomenuto istraživanje otkrilo je kako 87 posto građana podržava povećanje plaće liječnika.
Iz Komore poručuju i da će daljnje odluke liječnika ovisiti o potezima Vlade, odnosno ispunjavanju zahtjeva koje su postavile liječničke organizacije. Kao što smo već spomenuli, štrajk podržava 71 posto građana. Najveću podršku su dali umirovljenici. Njih čak 77 posto podržalo bi ovaj potez. Svega 20 posto ne bi podržalo eventualni štrajk.
Vlada i Beroš krivi za liste čekanja
Uz to, 86 posto građana podupire primjenu vremensko-kadrovskih normativa rada liječnika koji bi im omogućili više vremena za pacijente. Uz to, čak 39 posto njih za duge liste čekanja odgovornima smatra Vladu i Ministarstvo zdravstva, 22 posto ravnatelje zdravstvenih ustanova, dok su liječnici najodgovorniji za duge liste čekanja po mišljenju 11 posto ispitanika.
– Građani razumiju utemeljenost naših zahtjeva i podržavaju ih. I njima je jasno da je sadašnja situacija u javnom zdravstvu neodrživa, zaključio je predsjednik HLK, Krešimir Luetić.
