Glazba i stres: 'Slušanje glazbe može smanjiti anksioznost, poboljšati fokus i utjecati na bolji san'

Glazba može bitno utjecati na razne sfere života, a uz određenu vrstu glazbe i zvukova se bolje uči, ali i bolje spava. Je li ovo stvarno tako i koja vrsta glazbe je najbolja za smirenje, fokus i san otkrila nam je Dubravka Švob Štrac, viša znanstvena suradnica u Laboratoriju za molekularnu neuropsihijatriju Zavoda za molekularnu medicinu na Institutu Ruđer Bošković.

Glazba je često svugdje oko nas. Nekada svira u pozadini dok radimo nešto sasvim drugo, a nekada je svjesno slušamo. Ipak, glazba može bitno utjecati na stres, može pomoći kod Alzheimerove ili drugih bolesti, a poboljšava i kvalitetu sna. To nam je potvrdila i stručnjakinja.

Glazbom protiv stresa i za bolje raspoloženje

Glazba je dio svakodnevice, a nekada će bitno utjecati i na smanjenje stresa ili tjeskobe. Kako nam je rekla Dubravka Švob Štrac, slušanje opuštajuće glazbe može utjecati na smanjenje razine doživljavanja stresa, a s druge strane može i utjecati na povećanje sposobnosti suočavanja sa stresom.

– Pokazano je da slušanje glazbe za opuštanje prije nekog stresnog zadatka ili događaja može smanjiti nepovoljan fiziološki i psihološki odgovor na stres. S druge strane, svakodnevno korištenje pozadinske (ambijentalne) glazbe može djelovati opuštajuće na radnom mjestu, dok prije spavanja može poboljšati kvalitetu sna, otkrila nam je sugovornica.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ovu tezu potvrđuju i razna istraživanja koja kažu da slušanje glazbe koja je opuštajuća utječe i na bolje raspoloženje. Švob Štrac dodaje i kako postoje studije koje povezuju slušanje glazbe sa smanjenjem anksioznosti i osjećaja boli, ali i s poboljšanjem koncentracije, kognitivnih funkcija, spavanja i općenito kvalitete života.

Važno je i kakva se točno glazba sluša

Ipak, važno je i o kakvoj se glazbi radi, točnije o kojem je žanru riječ. Dok će opuštajuća glazba djelovati pozitivno, ona nešto agresivnija ili pak buka mogu samo pojačati osjećaj stresa i anksioznosti kod nekih ljudi.

– Naravno, niz različitih čimbenika može utjecati na odgovor na stres i na glazbu, a opuštajuća glazba ne mora imati povoljne učinke na sve slušatelje zbog individualnih karakteristika pojedinaca. Iako, spora i tiha klasična glazba, lagani jazz, i zvukovi prirode obično imaju opuštajuće učinke. Pri izboru glazbe najvažnije je voditi se vlastitim glazbenim ukusom, otkrila nam je Švob Štrac.

Stručnjakinja nam je objasnila i kako ne postoje preporuke koliko bi se sati dnevno trebalo slušati glazbu, ali kako neka istraživanja pokazuju da više sati dnevno slušanja glazbe ima veći utjecaj na snižavanje stresa.

Glazba i mentalno zdravlje

Osim utjecaja na stres, glazba može biti pomoć i za mentalno zdravlje osobe. Ona se tako koristi i za osobe koje boluju od Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti, a postoji i posebna grana znanosti nazvana muzikoterapija koja se temelji na pomoći osobama uz glazbu.

– Naime, glazba se pokazala učinkovitom u ublažavanju depresije i anksioznosti u starijih osoba, a u osoba s demencijom glazba može djelovati umirujuće i pomoći u ublažavanju stresa i uznemirenosti. Različite vrste glazbene terapije pokazale su se korisne u neurorehabilitaciji poremećaja poput moždanog udara, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti zbog blagotvornog djelovanja na motoriku, kao i kognitivne i psihičke smetnje oboljelih osoba, rekla nam je sugovornica.

Također, dodaje kako studije upućuju da bi terapija glazbom mogla poboljšati epizodno pamćenje i pomoći u poboljšanju psiho – bihevioralnog profila osoba s Alzheimerovom bolešću. Dokazano je i da slušanje glazbe poboljšava pamćenje i pomaže održavanju mozga zdravim tijekom starenja. Kako točno vježbati mozak nam je u ovom tekstu objasnila psihologinja Eva Jurković.

Kako nam je rekla Švob Štrac, slušanje ili bavljenje glazbom može biti izvor intelektualne stimulacije i fokusa kod starijih osoba, može poboljšati njihovo pamćenje i utjecati na društveno ponašanje, ali i biti način povezivanja s drugima.

Glazba za bolji san

Jednako tako, glazba može odvratiti pažnju osobi od neke neugode koju osjeća, a može i utjecati na bolji san. Ipak, ovdje nije u pitanju samo glazba, već i određeni zvukovi.

– Glazba olakšava tonjenje u san, skraćuje latenciju spavanja i produžava razdoblje dubokog sna, smanjuje smetnje i prekide spavanja te se stoga preporučuje u osoba s akutnim i kroničnim poremećajem spavanja. No, ne samo slušanje glazbe, već i raznih drugih zvukova (tonova, šumova) može utjecati na san. U takve zvukove ubrajaju se tzv. binauralni tonovi (eng. binaural auditory beats), kao perceptivni fenomen koji se javlja kada se tonovi bliskih frekvencija reproduciraju odvojeno na lijevo i desno uho, pri čemu se pretpostavlja da na slušatelja djeluje jedan ton na frekvenciji jednakoj frekvencijskoj razlici ovih dvaju tonova, rekla nam je stručnjakinja.

Osim toga, na bolje spavanje će utjecati i šumovi, od kojih se najviše koriste bijeli i ružičasti šum. Odnosno, ovdje se radi o šumovima kakvi se mogu pronaći u prirodi kao što su kapljice kiše, zvukovi valova, šuštanje lišća ili zvukovi otkucaja srca.