Dva pacijenta već su primila umjetnu krv: Liječnica objasnila zbog čega je to važno
Američki, engleski i japanski znanstvenici rade na stvaranju umjetne krvi. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić objasnila je kako bi umjetna krv trebala nadomjestiti sve krvne grupe te riješiti mnoštvo problema, naročito u područjima ugroženima zbog prirodnih katastrofa ili ratova.
Foto: Donacija krvi u procesu | Youtube screenshot
Američki, engleski i japanski znanstvenici već neko vrijeme rade na stvaranju umjetne krvi, koja bi trebala nadomjestiti sve krvne grupe i ublažiti probleme pri transfuziji i drugim medicinskim zahvatima u kojima je određivanje krvnih grupa od presudnog značaja. Dva dobrovoljca su u najnovijoj studiji već primila umjetnu krv te se sad čeka pojava možebitnih reakcija.
– To je jedna od novijih studija. Zapravo su dva ispitanika, dobrovoljca, primila samo po 10 ml te krvi koja je priređena u laboratoriju. Treba vidjeti, s obzirom da se priča da će taj krvni pripravak biti univerzalan, da će se moći koristiti bez posebnih uvjeta temperature čuvanja i da će se kao takav moći primjenjivati čak i godinu dana. To je jako obećavajuće, ali trebamo pričekati da to zaista bude u primjeni, rekla je u razgovoru s novinarkom Dnevnika Nove TV Valentinom Baus ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić.
Spašavanje života
Ovo bi otkriće, ako se pokaže neškodljivim po ljudsko zdravlje, moglo spasiti puno života. Doktorica Jukić ističe da bi od njega koristi mogle imati osobe s rijetkim krvnim grupama.
– Mogli bi je primiti bolesnici bez obzira na njihovu krvnu grupu. Jednako tako, u situacijama kojima svjedočimo trenutno, kao što je rat u Ukrajini ili potres u Turskoj, uništene su bolnice i zalihe krvi koje su bile u tim bolnicama. Dakle, ranjenicima na ratnim područjima ili stradalima u potresu bi izuzetno dobro došlo dobiti i imati takve krvne pripravke, rekla je doktorica Jukić.
Bioetičko pitanje
Kao i u drugim znanstvenim istraživanjima, pojavljuje se pitanje bioetike. Krvni pripravci su biološkog podrijetla, pa bi supstitut umjetnim supstancama koje poništavaju prirodna ograničenjima mnogima mogao postati dvojben. No, doktorica Jukić tvrdi da je u ovo uloženo jako puno volje, vremena, znanja i novca. Usprkos svim dvojbama, umjetna krv mogla bi riješiti i globalni problem nestašice krvi.
– To se događa u svim razvijenim zemljama i ti apeli su uglavnom vezani uz nositelje određenih krvnih grupa, a smanjenje zaliha tih grupa uvjetuju bolesnicu. Kada vidimo da je nekih ranjenih u prometnim nesrećama, ozlijeđenih više, kada se događa veći broj transplantacija, tada pozivamo. Hvala svima koji to dobro čuju, završila je doktorica Jukić.
