Državni inspektorat nam objasnio kako dobivaju obavijesti o opozivu namirnica iz trgovina i zašto ih ima sve više
Česta povlačenja proizvoda i prehrambenih artikala s tržišta rezultat su redovitih kontrola hrane i hrane za životinje od strane više različitih institucija, među kojima je i europski sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), ali i brojne veterinarske i sanitarne inspekcije. Jednako tako, kada se primijeti bilo kakav nedostatak ili nesukladnost, državni inspektorat odlučuje koje će daljnje mjere poduzeti.
Foto: Unsplash
Nedavno su s tržišta povučena jaja iz jednog trgovačkog lanca zbog opasnosti od salmonele, dok su prije toga povučene i hrenovke. Kako bismo saznali zašto se sve više povlače određeni proizvodi s tržišta, ali i kako uopće funkcionira inspekcija, upitali samo Državni inspektorat. Objasnili su nam kako kontrole vrše različita tijela i institucije te je cijeli sustav usko povezan. Sve inspekcije također redovito provode službene kontrole koje uključuju i provedbu monitoringa i službenih uzorkovanja hrane u svrhu ispitivanja zdravstvene ispravnosti.
Tko sve vrši kontrolu hrane i hrane za životinje?
Službene kontrole rade nadležne inspekcije Državnog inspektorata, a nekada će biti riječ i o provođenju godišnjih planova, monitoringa hrane. Kontrolu hrane provode i drugi subjekti u lancu distribucije hrane ili hrane za životinje kao što su proizvođači, veleprodaja, maloprodaja, distributeri, skladišta, veterinarska i sanitarna inspekcija. Informacije o nesukladnosti u proizvodima dolaze i preko RASFF sustava. Kako bi sve funkcioniralo kako treba i kako bi sigurnost potrošača bila na prvom mjestu, inspekcije kontinuirano rade na unaprjeđenju sustava.
Što je RASFF sustav?
Republika Hrvatska je dio Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, poznatijeg kao RASFF sustav. Upravo i putem ovog sustava se dobivaju informacije o proizvodima koji predstavljaju ili bi mogli predstavljati rizik za zdravlje ljudi i životinja.
– Ako informacija o incidentu dođe putem RASFF sustava, Nacionalna kontakt točka o tome obavještava nadležnu inspekciju koja provodi nadzor i donosi odgovarajuće mjere kako bi se incident u budućnosti uklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru. Isto tako, ako nadležna inspekcija utvrdi da je proizvod distribuiran iz Republike Hrvatske u neku drugu zemlju članicu ili treću zemlju, Nacionalna kontakt točka putem RASFF sustava obavještava Komisiju i zainteresirane zemlje članice o incidentu, rekli su nam iz Državnog inspektorata.
Državni inspektorat tako redovito zaprima informacije o svim proizvodima koji predstavljaju ili bi mogli predstavljati rizik po zdravlje ljudi i životinja koji su iz neke članice EU ili treće zemlje došli na hrvatsko tržište, što također pridonosi pouzdanijoj procjeni rizika i povećanjem kontrola više rizične hrane, a time i utvrđenih nesukladnosti, kažu iz Državnog inspektorata.
Dodatne kontrole rade i sanitarna i veterinarska inspekcija koje provode nadzore nad objektima i hranom na tržištu Hrvatske, ali i nad uvozom iz trećih zemalja, u skladu s planovima koji obuhvaćaju redovne kontrole, uzorkovanja, koordinirane aktivnosti s drugim inspekcijama, ad-hock aktivnosti kao posljedice izvanrednih situacija i specifičnih kontrola i kontrole izvršenja rješenja koji proizlaze iz danih rokova.
Zašto je sve više povlačenja proizvoda?
Iako se čini kako su povlačenja proizvoda sve češća, ipak se radi o jednoj drugoj situaciji, koju su nam objasnili iz Državnog inspektorata:
– Republika Hrvatska kao članica Europske unije dio je zajedničkog tržišta te je povećana sloboda kretanja robe rezultirala povećanjem prometa roba i povećanjem broja različitih proizvoda na našem tržištu. Važno je naglasiti da su subjekti u poslovanju s hranom dužni provoditi samokontrolu proizvodnog procesa te ako utvrde nesukladnosti koje predstavljaju rizik za potrošače, dužni su obavijestiti nadležnu inspekciju ili direktno RASFF sustav te sami poduzeti mjere povlačenja nesukladne hrane. Nadležne inspekcije dalje kontroliraju je li se povlačenje odvilo u skladu s propisima. Inspekcije kontinuirano rade na unaprjeđenju sustava.
Što kada se utvrdi nesukladnost?
O samim postupcima koji slijede nakon što se pojavi određena nesukladnost u objektu ili u proizvodu koji je stavljen na tržište odlučuje inspekcija u okviru svoje nadležnosti, a iz inspektorata su nam objasnili i kako inspekcija, po potrebi, naređuje povlačenje proizvoda i opoziv od potrošača i neškodljivo zbrinjavanje. Naređene mjere ovise o stupnju rizika koji utvrđena nepravilnost predstavlja za zdravlje potrošača, fazi u lancu od polja do stola u kojoj je nepravilnost utvrđena i razini distribucije spornih proizvoda.
Zakonom o hrani propisane su prekršajne odredbe vezano za stavljanje neispravne hrane na tržište i obveza svakog inspektora je pokrenuti prekršajni postupak protiv odgovornih pravnih i fizičkih osoba.
Ako utvrđena nesukladnost predstavlja rizik po zdravlje potrošača ili životinje, odnosno okoliš, a proizvod je završio kod potrošača radi se javna objava. Nacionalna kontakt točka izrađuje obavijest za potrošače koja istu prosljeđuje Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu na objavu i obavještavanje medija.
Mogu li i građani prijaviti nesukladnosti?
U slučaju sumnje u zdravstvenu ispravnost proizvoda, potrošači takve slučajeve mogu prijaviti Državnom inspektoratu putem ponuđenog obrazaca na Internet stranici Državnog inspektorata. Važno je da prigovor sadrži naziv i adresu subjekta kojeg se prijavljuje zbog nesukladnosti te detaljan opis nesukladnosti koja se prijavljuje (potrebno je dostaviti osnovne informacije o proizvodu na koji se prijava odnosi – naziv proizvoda, podatke s deklaracije, broj LOT-a, rok trajanja, podatke o dobavljaču i sl.) kako bi se učinkovito mogao provesti inspekcijski nadzor, rekli su iz inspektorata.
