Vjerojatno vam ide na živce kada vas ljudi pitaju koliko imate godina, i onda na temelju te jedne brojke izvlače zaključke o vama. Vjerojatno vam je floskula kako su “godine samo brojka” već pomalo dosadila. Doktor Ivo Belan objašnjava zašto neki ljudi stare brže od drugih i kakvi sve tipovi starosti postoje.
Foto: Pixabay
Doktor Belan svoju tezu objavljenu na stranicama SUH-a, u kojoj se oslanja na dugogodišnje iskustvo i brojna istraživanja, započinje sljedećom informacijom. Svatko od nas ima tri različite dobi; kronološku (koju označujemo kalendarom); biološku (stanje i starenje tijela) i psihološku (koliko staro djelujemo i kako se osjećamo).
“Ako vaš krvni tlak uvelike prelazi normalne granice, možete fizički biti 20 godina stariji nego drugi iz vaše generacije. Ako ste imali bake i djedove koji su doživjeli 80 godina, vi ćete vjerojatno nadživjeti većinu svojih kolega za četiri godine. Ako živite na selu, vjerojatno ćete živjeti pet godine duže ako živite u gradu.” dr. Ivo Belan
Medicina i znanost rade velike napretke u proteklih nekoliko godina i sada mijenjamo svijest o staroj dobi. Za primjer, ateroskleroza je dugi niz godina bila smatrana pukim simptomom stare dobi, a danas znamo da je uzrokovana bolešću koja proizlazi iz kemijske neravnoteže.
Stres i okoliš kao indikator dobi
Previše stresa je svakako škodno za bilo koga, ali ni premalo stresa nije dobra stvar za vaše zdravlje. Belan tvrdi kako je mala doza stresa potrebna. Kao primjer navodi časne sestre, koje u prosjeku žve duže nego druge žene te rjeđe pate od raka, srčanih i želučanih poremećaja.
Još jedna stvar koja utječe na dob jest okoliš, odnosno nakupina vanjskih utjecaja kojem su naša tijela bila izložena.
“Primjerice, koža oštećena od sunca postaje suha, hrapava, mlohava i naborana. Ljudi koji žive u toploj, vlažnoj klimi imaju kraći životni vijek. Prerano sijeđenje kose može biti uzrokovano neodgovarajućom prehranom u ranom djetinjstvu, nedovoljno ili prekomjerno aktivnom žlijezdom štitnjačom, mentalnim ili fizičkim šokom.” dr. Ivo Belan
Belan kaže kako je moguće spriječiti ili barem usporiti učinke starenja. Kao primjer navodi područje prehrane – izbjegavanjem velikih količina hrane može biti od velike pomoći. Uz to, izbjegavanje prekomjerne tjelesne težine ima višestruke zdravstvene koristi.
Mijenjajte stav prema starenju
Od 30. godine života interes i sposobnost za intenzivni fizički napor počinje se smanjivati, a tjelovježba može usporiti proces starenja. Kardiolozi tvrde kako žene mogu izbjeći teže oblike ateroskleroze nakon menopauze, budući da u vidu kućanskih poslova imaju veću fizičku aktivnost od muškaraca.
“Neki znanstvenici smatraju da ključ za brzinu procesa starenja leži u tjelesnom imunološkom obrambenom sustavu, to jest u nedostatku otpornosti prema mikrobima ili kemijskim supstancama koje napadaju organizam i da to može objasniti zašto neki ljudi stare brže od drugih. Osim ovog, postoje i druga teorijska objašnjenja. Tako, primjerice, neki znanstvenici objašnjavaju to nasljednim osobinama. Oni vjeruju da smo svi rođeni s jednim unutrašnjim biološkim satom, koji je programiran tako da otkucava određeni broj godina.” dr. Ivo Belan
Ipak, Belan navodi kako je najvažniji faktor kod starenja – stav koji imamo prema starenju. Zaključio je svoju tezu s citatom jednog filozofa: “Onaj koji je mirne prirode i koji je sretan, rijetko će osjećati pritisak godina. Međutim, onaj koji ima mrgudnu i vulkansku narav, njemu će i mladost i starost biti podjednako opterećenje.
