Doktorica Maja nam je otkrila kako prepoznati maligni melanom i sve što o njima trebamo znati
Većina je madeža bezopasna, no postoje i oni koji mogu biti zloćudni, odnosno prijeći u melanom. Kako bi više saznali o melanomima te kako ih prepoznati, razgovarali smo s dermatovenerologinjom, Majom Ceković iz Poliklinike Dermangio.
Foto: Unsplash
Madeže imaju svi. Mogu postojati već od rođenja, a mogu se pojaviti i kasnije u životu. Većina njih je bezopasna, no postoje i takozvani atipični ili displastični madeži koje češće prelaze u melanom, objašnjava nam Maja Ceković, dermatovenerologinja iz Poliklinike Dermangio.
Pet pravila za samopregled kože
Naime, osim redovitog pregleda madeža kod dermatologa koji se preporučuje obično jednom godišnje, a kod displastičnih svakih tri do šest mjeseci, Ceković sugerira da se jednom mjesečno napravi i samopregled kože. Pri tome će pomoći pet pravila koja se temelje na prepoznavanju i razlikovanju dobroćudnih od zloćudnih madeža:
- Asimetrija – sumnjivim se smatra madež nepravilnog, asimetričnog oblika i bizarnog izgleda
- Rubovi – normalan madež ima jasne i pravilne rubove, a kod onih koji se mijenjaju rub postaje nejasan i nepravilan
- Boja – promjena boje je najalarmantniji znak, osobito ako madež postane tamnosmeđ, siv, crn, plavičast i ako ima više nijansi
- Promjer – promjer do pet milimetara smatra se normalnim, ali ako se uz ostale znakove primijeti porast madeža, to može biti razlog za uznemirenost, odnosno za kirurško uklanjanje madeža
- Promjena (uzdignuće) – kada madež ili dio madeža naraste iznad razine kože, kao bradavica, to je razlog za sumnju na melanom. U sumnjivom madežu općenito nastaju promjene oblika, boje i veličine
“Na malignu alteraciju može upućivati i krvarenje, ulceraciju, kraste, crvenilo ili svrbež. Melanomi se izgledom mogu znatno razlikovati. Mnogi pokazuju sve znakove, no neki mogu pokazivati promjene u samo jednom ili dva pokazatelja. Međutim, postoje i amelanotični melanomi koji su crvenkaste boje, stoga ih je teže prepoznati”, napominje Ceković.
Melanom. Foto: Wikipedia/National Cancer Institute
Kod koga se pojavljuju zloćudni tumori kože?
Zloćudni tumori kože dijele se na karcinome i melanome. Karcinomi se češće pojavljuju kod ljudi koji tijekom života puno vremena provode na suncu, primjerice, ribari i građevinski radnici. Koža, kako navodi Ceković, svako izlaganje suncu pamti te se u starijoj životnoj dobi pojavljuje karcinom kože.
S druge strane, melanom je češći kod ljudi koji se povremeno izlažu suncu, na primjer za vrijeme godišnjih odmora ili zbog odlaska u solarije i javlja se u ranijoj životnoj dobi, čak i kod djece. Uz to, Ceković ističe da djeca koja su imala opekline od sunca s mjehurima imaju znatno veću šansu kasnije dobiti melanom.
Kako spriječiti pojavu malignih oboljenja?
Za prevenciju malignih oboljenja kože, Ceković savjetuje sljedeće:
- Redovite preglede
- Korištenje zaštite od sunca u obliku kreme sa zaštitnim faktorom 50+, odjeće, šešira i drugih
- Izbjegavanje izlaganje suncu između 10 i 16 sati
- Izbjegavati odlazak u solarij
- Preventivno uklanjanje sumnjivih madeža
“Kao i svi ostali karcinomi kože, tako je i maligni melanom kože izlječiv ako se otkrije pravovremeno te odmah operativno odstrani”, kaže Ceković.
Koje osobe imaju veći rizik pojave malignog melanoma?
- Osobe s postojanjem melanoma u obitelji
- Osobe koje su već operirale melanom
- Osobe s atipičnim ili displastičnim madežima
- Osobe svijetle puti, svijetle kose, svijetlih očiju, koje su sklone pojavi opeklina i koje teško tamne
- Osobe s velikim urođenim madežima
- Osobe koje su nekoliko puta zadobile jake sunčeve opekline
- Osobe koje se izlažu takozvanom rekreacijskom sunčanju, točnije one koje žele tamni ten dobiti u kratko vrijeme
- Osobe koje često idu u solarij
Proces liječenja melanoma
U ranom stadiju, najbolji je način liječenja kirurško odstranjenje melanoma u cijelosti. No, Ceković kaže da je liječenje bolesnika s uznapredovalim stadijem melanoma posljednjih godina znatno napredovala te da je upotreba novih, ciljanih lijekova i imunoterapije dovela do sve duljeg preživljenja bolesnika.
