Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine uveden je 2008., za vrijeme Vlade Jadranke Kosor. Tadašnji ministar zdravstva Darko Milinović u kampanji za zdravstvenu reformu najavio je uvođenje dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike s visokim i povlaštenim mirovinama, pozivajući se na primjere iz prakse ostalih europskih zemalja, te ističući kako je Hrvatska jedina zemlja u kojoj se na mirovine ne plaća osnovno zdravstveno osiguranje.
Umirovljenici s mirovinama koje prelaze iznos prosječne neto plaće u Hrvatskoj plaćaju dodatni doprinos u zdravstvu u visini od 3 posto iznosa mirovine
Nakon što je 2009. na snagu stupila izmjena Zakona o doprinosima, prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom podnijeli su udruga Branitelji Hrvatske iz Zagreba, Sindikat umirovljenika Hrvatske iz Zagreba, društvo Hrvatski umirovljenik iz Zagreba, Hrvatska stranka umirovljenika, te brojni građani, u nadi da će slučaj uspjeti oboriti na Ustavnom sudu, no sud je njihov je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu formalne suglasnosti s Ustavom odbacio. Branitelji su naposljetku ipak došli na svoje, jer je Vlada odlučila da se odredbe na njih neće primjenjivati.
“U doba krize, Jadranka Kosor donijela je odluku o zamrzavanju mirovina, te se one nisu usklađivale. Uveden je krizni porez za umirovljenike tijekom dvije godine, 2010. i 2011., u iznosu od 2 posto na mirovine od 3.000-6.000 kn te iznosu od 4 posto na mirovine iznad 6.000 kn – a zatim i ovaj zdravstveni doprinos. Naravno, na vijest o donesenoj odluci o plaćanju ovog dodatka branitelji su skočili na noge, te su odmah izuzeti od obveze plaćanja doprinosa, premda su braniteljske mirovine visoke. A umirovljenici su opet podnijeli teret”, izjavio je Željko Šemper, član predsjedništva Hrvatske stranke umirovljenika te predstavnik Matice umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe.
Tako dodatni doprinos za zdravstvo u iznosu od 3 posto mirovine plaćaju umirovljenici s mirovinom iznad prosječne neto plaće, a za one čija mirovina ne prelazi taj iznos obvezu podmirenja doprinosa u iznosu od jedan posto preuzela je država. Na naš upit o točnom broju umirovljenika koji plaćaju ovaj dodatak, služba za odnose s javnošću HZMO-a poslala nam je sljedeće priopćenje:
“Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obračunava i uplaćuje dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 3% iz mirovina većih od prosječne neto plaće zaposlenih kod pravnih osoba za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine (5.664,00 kn za 2016., koja se primjenjuje u 2017.) Za obračunati dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 1 posto na mirovine manje od prosječne neto plaće i 3 posto na mirovine ostvarene prema Zakonu o pravim hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOPHBDR), HZMO dostavlja podatke na obrascu IDD-2 Ministarstvu financija, koje provodi daljnje postupke radi osiguranja sredstava na teret Državnog proračuna.”
[scribd id=364612720 key=key-YTVNfrU0DMiF8RyRts3n mode=scroll]
Uvođenjem obaveze plaćanja dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine, osigurana je pozamašna svota novca za zdravstvenu blagajnu, uzme li se u obzir da doprinos od tri posto na iznos mirovine plaćaju mahom umirovljenici s relativno visokim primanjima za tu skupinu građana
“Zbog mjera premijerke Kosor s kojima se nismo složili – zamrzavanje mirovina, krizni porez 2+4 posto te 3 posto zdravstvenog doprinosa, HSU je izašao iz koalicije u srpnju 2009., prije donošenja izmjena zakona”, ističe Šemper.
Hrvatska stranka umirovljenika nakon povratka u vlast 2011., kao članica Kukuriku koalicije, ipak nije uspjela utjecati na ukidanje ove mjere, usprkos činjenici da je inicijativa za ukidanje doprinosa svoje mjesto našla među programskim ciljevima predizbornog Plana 21. Iako su resorni SDP-ovi ministri Rajko Ostojić i njegov nasljednik Siniša Varga u nekoliko navrata najavljivali mogućnost ukidanja ovog dodatka, kojeg umirovljenici otvoreno nazivaju dvostrukim oporezivanjem njihovih primanja, njegova primjena aktualna je i danas.
“Dok sam bio saborski zastupnik u dva sam navrata na aktualnom satu postavio prvo Ostojiću, a zatim Vargi to pitanje. Najava o ukidanju je bilo, no nije se realiziralo ništa. To jesu još bile krizne godine, ali što sprječava ovu Vladu da ukine doprinos? Pa hvale se s izlaskom gospodarstva iz recesije, braniteljima rastu mirovine 10 posto – bilo bi logično da se taj dodatak napokon ukine. Možda je u proračunu za 2018. sad već sve definirano, no ministar financija bi se morao pozabaviti ovim problemom”, zaključuje Šemper.
Tko sve plaća dodatni doprinos za zdravstvo?
Doprinos se odnosi na sve umirovljenike, no de facto ga ne plaćaju oni umirovljenici čiji iznos mirovine ne prelazi iznos prosječne neto plaće za prvih osam mjeseci iz prethodne godine, već doprinos za njih obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Prema važećem Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009., HZMO je obveznik obračuna dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine. Doprinos se obračunava po stopi od 1 posto, ako je mjesečna svota mirovine manja ili jednaka svoti prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza ili po stopi od 3 posto, ako je mjesečna svota mirovine viša od svote prosječne neto plaće. Šemper pojašnjava:
“Doprinose od 1 posto HZMO obračunava, a platiti bi trebao državni proračun, ali kako izgleda bolesno zdravstvo, državni proračun ga ne plaća, kao ni iznose za dopunsko zdravstveno osiguranje za umirovljenike ispod cenzusa koji je po članu domaćinstva 1.516 i za umirovljenika samca 1.939 kn.”
Premda su isprva bili izuzeti od plaćanja ovog doprinosa, od 2011. on se odnosi i na umirovljenike koji prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Po osnovi mirovina ostvarenih prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, HZMO dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi obračunava po stopi od 1 posto za mirovine čiji je mjesečni manji od prosječne neto plaće, ili po stopi od 3 posto ako je mjesečni iznos mirovine veći od prosječne neto plaće. U oba slučaja troškove podmiruje HZMO te stoga doprinos ne utječe na visinu mirovine.
“Osobno ne planiram odustati od inzistiranja da se dodatni doprinos ukine, i to ću nastaviti činiti zajedno s kolegama iz Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koje je konstituirano u veljači. Postavio sam to pitanje prije dva tjedna, a sljedeća sjednica zakazana je za 1. prosinac kad očekujemo očitovanje Vlade.
Pazite, to je velik broj umirovljenika koji su imali relativno dobra primanja za vrijeme radnog vijeka. Ali oni su i tada u prvi stup plaćali ogromne doprinose. Nedavno sam zatražio podatke od HZMO-a, i saznao da je riječ o 32 tisuće ljudi od kojih država tim nametom uprihođuje oko 70 milijuna kuna. To je ogroman novac”, ističe Šemper.
Dodaje da je s Vladom dogovoreno da će se Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe sastajati svakog mjeseca, te upozorava da ovo savjetodavno tijelo može kvalitetno obavljati svoj posao samo ako do njega na razmatranje stignu novi zakoni koji su u fazi izrade, odnosno postojeći zakoni u fazi izmjene.
“Jer jednom kad je zakon potvrđen, kad ga Vlada i Sabor prihvate, naše mišljenje gubi snagu da kvalitetnom raspravom i ukazivanjem na eventualne propuste ili nelogičnosti taj zakon učini boljim za umirovljenike”, zaključuje Šemper.
Redakciji mirovina.hr javila se čitateljica Marija, koja tvrdi da joj se zbog plaćanja dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje mirovina mjesečno umanjuje za 200 kuna
“U prijevremenu mirovinu sam otišla 2008., s 55 navršenih godina starosti i 30 godina staža; ne zato što sam to željela, već zato što, nažalost, nisam imala drugog izbora. Od svoje mirovine uzdržavam i sina, redovnog studenta. Redovan prihod naše obitelji (od moje mirovine) iznosi oko 3200 kuna po članu obitelji, od kojih mi se spomenutom proturecesijskom mjerom oduzme 200 kuna za zdravstveni doprinos. Tijekom proteklih devet godina taj iznos ukupno iznosi više od 20 tisuća kuna! Zakonodavac se prilikom donošenja zakona nije pozabavio kriterijima, kao što se kod nas i inače nitko ne brine o dobrobiti građana ili propitivanju pravednosti zakona.”
Ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa bio je i jedan od zahtjeva umirovljenika na prosvjednim akcijama koje su se u šest hrvatskih gradova održale u listopadu, kada su tražili da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini umjesto na cijelu mirovinu, te s vremenom u cijelosti ukine.
“Mi smo se u vezi ovog slučaja obratili i Ustavnom sudu, no izgubili smo, jer se sud očitovao da nema zakonske prepreke Vladi da donosi mjere kojima intervenira u iznose mirovina. Nema, dakle, nikakvih prepreka, osim zdravog razuma. Mi uporno nastojimo ukazati da se u slučaju plaćanja dodatnog zdravstvenog doprinosa radi dvostruko oporezivanje, i to na kakav način; oporezuje se po logici oporezivanja dobiti, a ne dohotka. Da se oporezuje kao dohodak onda bi umirovljenici platili tri posto samo iz razlike do visine prosječne plaće. Od ostalih zemalja sustav sličan ovome imaju samo Njemačka i Slovenija, s time da u Sloveniji taj dodatak u potpunosti pokriva država, pa ga umirovljenici ni ne osjete. Kod nas i ove iznose od jedan posto država ne podmiruje, zato i postoji manjak u zdravstvu, a oni to žele prikriti vraćanjem zdravstvene riznice u proračun” – izjavila je za mirovina.hr predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović.
