Dobar san znači bolji život: Evo zašto bi starije osobe trebale dulje spavati i kako to postići
Dobar san je važan za funkcioniranje organizma i bolju koncentraciju na zadatke. No, treba znati da se treba pripremiti za spavanje tijekom dana. Starije osobe bi zbog sprječavanja kroničnih bolesti trebale što dulje i kvalitetnije spavati, a u tome im mogu pomoći i pomalo neobični savjeti psihologa Arica Prathera.
Kvalitetan i dobar san ne znači da će ljudi biti samo odmorniji i spremniji za zadatke koji su pred njima. Stručnjaci smatraju da dobar san potiče empatiju, kreativnost te stvara ljude boljim roditeljima ili partnerima. Spavanje je ključno i za borbu sa stresom, a zbog ubrzanog načina života ljudi ga često zanemaruju. Mnogi će posegnuti i za tabletama za spavanje, ali psiholog sa Sveučilišta Kalifornija i stručnjak za nesanicu Aric Prather nudi drugo rješenje u svojoj knjizi “Recept za spavanje”.
On ističe da priprema za dobar san počinje još dok smo budni, jer smo tada previše zauzeti drugim obvezama da bismo se bavili svojim mislima. Te se misli pojavljuju noću, kad spavanjem pokušavamo odmoriti mozak. Kako bi riješili taj problem, Prather savjetuje da dio dana, recimo dvadesetak minuta, ljudi odvoje za svoje brige. Ako se one pojave u snu, treba se podsjetiti da sutra ima dovoljno vremena za njihovo rješavanje, prenosi njegove savjete The New York Times.
Umirujuće spavaće sobe
Kavopije, pak, trebaju znati da velike količine kofeina unesene tijekom popodneva noću ostaju u organizmu i tako potiču budnost. Umjesto kofeina, savjetuje Prather, bilo bi dobro prošetati, obaviti sitne zadatke poput preslagivanja police s knjigama ili slušati glazbu. Ekstremnija opcija je doslovno – gurnuti glavu u zamrzivač. Naime, kratkotrajan udar hladnoće pojačava budnost.
Hladnoća, uz to, potiče i bolji san. Psiholog tvrdi da temperatura u spavaćim sobama treba biti između 15 i 20 Celzijevih stupnjeva. Vlada je tijekom prošle godine donijela smjernice o visini temperature u pojedinim prostorijama kako bi građani uštedjeli na grijanju zbog straha od nestašice energenata, no to nitko nije shvatio ozbiljno, o čemu smo već pisali. Uz povoljnu temperaturu, spavaće sobe trebaju biti zamračene, a poželjno je izbaciti računalo, glačalo i sve druge stvari koje podsjećaju na obveze.
– Od prostora za spavanje želite da vas smiruje a ne da vas podsjeća na ono što trebate obaviti. Ako ne možete izbaciti baš sve, makar pomaknite stvari tako da ih ne vidite iz svog kreveta, savjetuje Prather.
Važno je kvalitetno spavati
Za dobar san važni su i trenuci prije spavanja. Prather ističe da je potrebno osigurati “prijelazno razdoblje” između užurbanog dnevnog ritma i počinka, kako bi se mozak mogao opustiti. Konkretno, idealno bi bilo osigurati dva sata za stišavanje simpatičkog živčanog sustava, čime se tijelu i mozgu šalje signal da se spremate odmoriti. U tom razdoblju, savjetuje psiholog, treba raditi nešto umirujuće, razgovarati, čitati knjigu, slušati glazbu ili bilo što drugo što ne stvara uzbuđenje i u čemu ljudi uživaju.
Posebno se osvrnuo na kvalitetu spavanja starijih osoba. S godinama, a pogotovo nakon 50., spavanje je razlomljeno, jer ljudi moraju u toalet ili ih bol drži budnima. No, važno je kvalitetno spavati. Nedavna studija je pokazala da osobe starije od 50 godina, koje spavaju pet ili manje sati noću, imaju veći rizik za razvoj kroničnih bolesti od vršnjaka koji spavaju sedam sati. I ranije smo pisali o tome koliko bi starije osobe trebale spavati.
Ne razmišljajte o nesanici
No, bez obzira na dob, postoji univerzalni savjet kako se riješiti nesanice. Potrebno je ustati iz kreveta i raditi nešto, plesti ili meditirati.
– Sve što u tom trenutku želite je povezati položaj u kojem spavate sa stvarnim uspavljivanjem. Navikne li se vaše tijelo u položaju za spavanje ostati budno ili se boriti za san, bit će vam teže pripremiti se na spavanje cijele noći. Ako se ne želite ili ne možete pomaknuti, pomoći vam može i sjedenje u krevetu ili okretanje i postavljanje glave na mjesto na kojem vam se u krevetu obično nalaze noge. U toj novoj pozi možete čitati, slušati tihu glazbu, odnosno raditi bilo koju aktivnost koja vas opušta. Činite to sve dok vam se ponovno ne prispava i dok ne budete spremni vratiti se u položaj za spavanje, savjetuje Prather.
Nedostatak sna opterećuje ljude sljedećeg dana, no Prather tvrdi da čak niti više neprospavanih noći neće naštetiti načinu na koji spavamo. No, ako je problem trajniji, možda je vrijeme za kognitivno-bihevioralnu terapiju. Psiholog tvrdi da je loš san izlječiv te savjetuje ljudima da ne razmišljaju previše o tome da ne mogu spavati, jer je to nespojivo sa spavanjem. Zaključio je kako “spavanje znači opuštanje”.