Do 46 tisuća pacijenata treba palijativnu skrb, evo što je obećao premijer
Za aktualno pitanje palijativne skrbi jučerašnji ‘aktualac’ u Saboru iskoristila je SDP-ova Renata Sabljar Dračevac. Rekla je kako između 26 do 46 tisuća pacijenata godišnje u Hrvatskoj treba palijativnu skrb. Plenković je najavio donošenje novog nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi te nacionalne mreže za liječenje boli.
SDP-ova Renata Sabljar Dračevac | Snimak zaslona: Sabor
Neadekvatna palijativna skrbi u Hrvatskoj aktualizirana je iznova nedavnim svjedočanstvima članova obitelji, ali i liječnika čiji su bližnji umrli u bolnicama bez adekvatne njege i terapije za ublažavanje boli. Prvi saborski ‘aktualac’ za tu temu iskoristila je predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, SDP-ova Renata Sabljar Dračevac koja je premijeru Andreju Plenkoviću postavila niz pitanja o palijativi u Hrvatskoj.
– Starenjem stanovništva i porastom broja oboljelih od uznapredovalih malignih i kroničnih bolesti povećava se potreba za palijativnom skrbi. Za 2040. predviđa se porast potrebe za palijativnom skrbi između 20 i 47 posto, a Hrvatska nema ni novi nacionalni program razvoja palijativne skrbi. Sukladno nacionalnom planu razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. jedan od prioriteta zdravstvenog sustava je uspostava palijativne skrbi. Kada će se donijeti novi nacionalni program razvoja palijativne skrbi i kako se misli doprinijeti kvaliteti zbrinjavanja palijativnih bolesnika u Hrvatskoj? – pitala je Sabljar Dračevac.
Od 50 do 89 posto umirućih ima potrebu za palijativom
Pitala je i kada će se početi voditi statistički podaci o broju potrebitih, zatim standardizirati program edukacije iz palijativne skrbi te uvesti adekvatna edukacija za liječnike, sestre i volontere, kao što su sestrinske specijalizacije iz palijativne skrbi. Nastavila je pitajući i kada ćemo povezati sustav zdravstva sa sustavom socijalne skrbi te obrazovnom sustavom i lokalnom samoupravom da bismo riješili ovaj problem.
– Prema preporukama europskog Udruženja za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi je između 50 do 89 posto svih umirućih pacijenata, što bi u Hrvatskoj iznosilo između 26 do 46 tisuća pacijenata godišnje. Najmanje 20 posto pacijenata oboljelih od tumora i pet posto neonkoloških pacijenata zahtjeva specijalističku palijativnu skrb. Palijativna skrb mora biti svima dostupna i besplatna, zaključila je Sabljar Dračevac s ovim alarmantnim podacima.
Premijer najavio nacionalni plan i mrežu protiv boli
Premijer je odmah kazao da se s njom slaže. Napomenuo je kako je s tim problemom upoznat iz iskustva, ali i temeljem informacija koje dobiva od ministra zdravstva i ministra socijalne skrbi kao dva povezana sustava. Najavio je donošenje novog nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi, ali i nacionalnu mrežu za liječenje boli.
– Ministar zdravstva s kolegama i stručnjacima priprema novi nacionalni program razvoja palijativne skrbi koji bi bio za razdoblje od 2024. do 2027. godine, kao i izradu nacionalne mreže za liječenje boli. Vaša su pitanja dominantno u nadležnosti samog ministra i ljudi koji se stručno s time bave. S političke razine kao predsjednik Vlade mogu reći da prepoznajemo problem i, između ostaloga, izdvajanje i sredstava i palijativnih postelja u zdravstvenim ustanovama mora biti prioritet, rekao je Andrej Plenković.
‘Ako pacijent dobije dekubitus, to je kapitulacija sustava’
Predsjednik Vlade podsjetio je da je to na tragu i zakona koji su donijeli, ali i stavljanja pacijenta u središte.
– Osobito svih onih situacija koje u zdravstvu moraju doći na najvišu razinu, da nam recimo pacijenti u zdravstvenim ustanovama ne dobiju dekubitus, da je angažman svih oko njih pravovremen da to toga ni ne dođe, jer kad dođe, onda je to na neki način kapitulacija sustava. Bavite se ovom temom dosta, stručni ste, volio bih da i vi date svoj doprinos, jer ovo je jedno zajedničko društveno pitanje zdravlja i kvalitetne palijativne skrbi onima koji su najstariji i najnemoćniji i došli su u tu fazu. Zato mi se čini da će ministar voditi računa o svim tim imputima. Dat će i pismeni odgovor ako treba na sva ova vaša pitanja. Načelno da je palijativna skrb prioritet u zdravstvu slažem se sto posto s vama, rekao je SDP-ovoj saborskoj zastupnici Plenković.
‘Donesite taj plan do kraja mandata’
Sabljar Dračevac bila je zadovoljna odgovorom te pohvalila premijera da čak dosta i zna o ovoj temi koja je vrlo kompleksna.
– Ono što bimo mi željeli je da do kraja ovoga mandata, odnosno do raspuštanja Sabora, donesete taj naš strateški program, ali isto tako, i da povučete odgovarajuće političke poteze. Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku je 21. listopada 2022. održao tematsku sjednicu o tome što možemo unaprijediti u palijativnoj skrbi, uputili smo zaključke Odbora koji su išli ministru, a sada ćemo ih ponovno proslijediti i vama i ministru . Godinu dana je prošlo i to sve što su stručnjaci tražili stoji i treba napraviti, bila je jasna Sabljar Dračevac.
‘Trebaju nam hospiciji po cijeloj Hrvatskoj’
Za kraj je podcrtala da Hrvatskoj nedostaje i hospicija i palijativnih kreveta. Jedan dio se u mreži počeo raditi, ali ističe kako je nama ukupno po broju stanovnika potrebno 343 do 429 postelja za pacijente palijativne skrbi.
– Nije dobro da vrlo često pacijenti koji su umirući završavaju na akutnim odjelima gdje im se ne može pružiti adekvatna skrb. Trebaju nam hospiciji koji će biti rasprostranjeni po cijeloj Hrvatskoj i trebamo svima omogućiti svima jednako dostupno zdravstvo, poručila je premijeru Renata Sabljar Dračevac.
