Brojne intervencije hitne pomoći u Zagrebu: Ne zovu samo starije osobe i kronični bolesnici, već i mladi
Ovog ljeta vrućine su pristigle naglo, gotovo preko noći, bez postepenog povećavanja temperature zraka. Upravo zbog toga, brojne osobe se nisu uspjele prilagoditi pa ne čudi da je velik broj ljudi zatražio pomoć hitnih medicinskih službi. U noći sa subote na nedjelju zabilježeno je 80 intervencija, dok je kroz subotu zabilježeno više od 100 intervencija. Iako je u najvećoj mjeri riječ o osobama treće životne dobi i srčanim te plućnim bolesnicima, pomoć su tražile i mlade osobe. Kroničnim bolesnicima se preporučuje da ne izlaze van između 10 i 17 sati i da koriste propisane lijekove.
Vozilo hitne pomoći | Foto: Facebook/Hitna uživo 194
Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba u noći sa subote na nedjelju je brojao čak 80 intervencija zbog velikih vrućina. Još viša brojka zabilježena je u subotu, kada je pomoć tražilo više od 100 osoba.
Riječ je uglavnom o osobama treće životne dobi i srčanim te plućnim bolesnicima. Kronični bolesnici uvelike riskiraju svoje zdravlje ako u ovo doba godine, za vrijeme ekstremnih vrućina, izlaze van u periodu između 10 i 17 sati, a pritom i ne koriste pripadajuće im lijekove.
Mladi također traže pomoć zbog vrućina
Na dane iznimno visokih temperatura zraka, Hitna medicinska služba, prema pisanju tportal.hr, povećava opseg posla za otprilike 10 posto. Pored osoba treće dobi i kroničnih bolesnika, čak i mlade osobe traže pomoć, pogotovo ako nisu konzumirali dostatnu količinu hrane i pića. Valja se pridržavati smjernica u kojima se, između ostalog, naglašava da bi osobe u doba velikih vrućina trebali jesti laganu hranu.
Isto tako, potrebno je voditi računa u temperaturnoj razlici, ako živite u klimatiziranim prostorima. Kada su vani gotovo nepodnošljive vrućine, morate prilagoditi i temperaturu na kojoj ste podesili vaš klima uređaj. Razlika između temperature zraka izvan doma i u njemu se mora kretati između sedam do 10 Celzijevih stupnjeva.
Preporuke HZJZ-a
S obzirom na to da su za trajanja ekstremnih vrućina najrizičnije skupine djeca, trudnice, osobe treće životne dobi, srčani i plućni bolesnici, preporučuje im se da ne izlaze van između 10 i 17 sati. Ako osoba osjeti glavobolju, vrtoglavicu, slabost ili izrazitu žeđ, treba tražiti pomoć.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) preporučili su:
- Rashlađujte dom i pijte dovoljno tekuće. Izbjegavate konzumaciju alkoholnih pića i napitaka s visokom dozom kofeina i šećera. Jedite manje obroke i izbjegavate hranu koja obiluje bjelančevinama.
- Danju držite sobnu temperaturu ispod 32 Celzijeva stupnja, a noću ispod 24 Celzijeva stupnja, što se posebno odnosi na djecu, za starije od 60 godina i kronične bolesnike.
- Zatvarajte prozore i spuštajte rolete kako biste zadržali što nižu temperaturu u stanu ili kući. Preporučuje se i gašenje umjetnih izvora svijetla i što je moguće više električnih uređaja. Tuširajte se u mlakoj vodi, nosite laganu i široku odjeću svijetlih tonova te pokrivala za glavu.
- Izbjegavajte težak fizički rad što je više moguće.
Podsjećamo kako smo pisali o savjetima kardiologa koji pomažu u očuvanju zdravlja srca za vrijeme velikih i nepodnošljivih vrućina. Poznato je da velike vrućine mogu imati negativan učinak na zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava. Više o tome možete doznati ovdje.
