Briga o članovima obitelji: ‘Potreba skrbi mlađih za starije je velika, a izmjena Zakona o radu donosi pomake’
U siječnju ove godine su na snagu stupile Izmjene i dopune Zakona o radu, a neke se stvari u ovim promjenama tiču i umirovljenika. Točnije, radi se o neplaćenim slobodnim danima koje radnici mogu dobiti za skrb o članovima uže obitelji ili o osobi iz istog kućanstva, u što spadaju i osobe starije životne dobi. Odgovore na naša pitanja o ovom slučaju nam je dao Tihomir Zebec iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović, koji se između ostaloga bave radnim pravom i radnim sporovima.
Skrb o starijima | foto: Pixabay, sabinevanerp/Tihomir Zebec, privatna arhiva
Osim za poslodavce i radnike, neke se odredbe u Izmjenama i dopunama Zakona o radu odnose i na umirovljenike. Sve nam je objasnio i odvjetnik Zebec, a otkrio nam je kako svaka izmjena Zakona donosi pomake na bolje jer je temeljena na praksi, ali i kako će vrijeme pokazati jesu li ove promjene dovoljne. Također nam je rekao kako se pet slobodnih dana, u dogovoru s poslodavcem, mogu i produljiti. O ostalim Izmjenama i promjenama Zakona o radu smo pisali u ovom tekstu.
Dopust od za brigu o najbližim osobama
Prema Izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedeno je pravo na neplaćeni dopust od pet dana radnicima u svrhu pružanja osobne skrbi. Saznali smo o kakvoj se točno osobnoj skrbi radi i na koga se ona odnosi. Odvjetnik Tihomir Zebec nam je dao odgovore na sva naša pitanja. Kako nam je rekao, Izmjene i dopune Zakona u radu itekako idu na ruku radnicima, a prate se i svjetski trendovi u fleksibilizaciji radnog vremena i mjesta rada, a posljedica toga su onda i zakonske odredbe koje se tiču pružanja osobne skrbi.
– Prema Zakonu o radu, pod pružanje osobne skrbi smatra se skrb koju radnik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i kojoj je skrb potrebna zbog ozbiljnih zdravstvenih razloga. Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu, objasnio je odvjetnik Zebec.
Je li dovoljno pet dana skrbi?
Ipak, zanimalo nas je i je li pet dana stvarno dovoljno za osobnu skrb i bi li možda ovaj period trebao biti nešto duži.
– Je li pet dana godišnje dovoljno za pružanje skrbi, teško je prognozirati u početnom stadiju kada je od donošenja novih izmjena i dopuna Zakona o radu prošlo svega desetak tjedana i to ćemo najbolje uvidjeti u praksi, iako sumnjamo da će doći do izmjene zakona u navedenom pogledu, kazao je odvjetnik i dodao kako bi se period od pet dana mogao produljiti ako tako odluči poslodavac, a ta odluka se onda može utvrditi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Jedno je ipak sigurno, kako nam je objasnio Zebec, za vrijeme korištenja prava na pružanje osobne skrbi poslodavac ne smije radnika koji koristi ovo pravo odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima. U nekim slučajevima radnik može od poslodavca tražiti i izmjenu ugovora o radu pa postoji mogućnost da određeno vrijeme radi izvan radnog mjesta ili od doma kako bi mogao skrbiti o članovima obitelji. Evo što nam je rekao odvjetnik.
– Također, Zakonom je propisano da radnik može radi usklađivanja radnih i obiteljskih obveza te osobnih potreba zatražiti od poslodavca izmjenu ugovora o radu kojim bi se na određeno vrijeme ugovorio rad na izdvojenom mjestu rada, a osobito u slučajevima zaštite zdravlja uslijed dijagnosticirane bolesti ili utvrđenog invaliditeta, trudnoće ili roditeljskih obveza prema djeci do navršene osme godine života, ali i pružanja osobne skrbi koja je zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga potrebna članu uže obitelji ili je potrebna osobi koja s radnikom živi u istom kućanstvu, objasnio nam je Zebec.
Svaka promjena je dobra, ali vrijeme će pokazati
Odvjetnik kaže kako je svaka promjena Zakona o radu koja ide na ruku radnicima ujedno i dobra promjena. Ove Izmjene i dopune idu na ruku i starijim članovima obiteljima kojima je potrebna posebna skrb.
– Ako uzmemo u obzir činjenicu da smo već sada jedna od najstarijih nacija u Europi, da nam se životni vijek produžuje, da nemamo razvijen i sveobuhvatan sustav palijativne skrbi i da je starije stanovništvo izloženo bolestima i potreba je skrbi njihovih mlađih članova obitelji velika, svaka izmjena Zakona donosi pomake na bolje jer je temeljena na praksi. I za ove će izmjene Zakona upravo vrijeme pokazati jesu li promjene dovoljne ili će biti potrebno usklađivanje nacionalnog Zakona s pravnom stečevinom Europske Unije, rekao je odvjetnik.
Ipak, kako bi situacija bila još bolja, treba dodatno regulirati status njegovatelja za starije osobe u obitelji, a treba razmišljati i o novim ili drugačijim opcijama skrbi za starije i nemoćne.
– Lanjske izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, i dalje nisu donijele promjene koje su nužne. Potrebno je regulirati status njegovatelja za starije osobe u obitelji što je bilo obuhvaćeno i Strategijom socijalne skrbi za starije osobe iz 2017. – 2020. godine i nije zaživjelo novim nadopunama. Uzevši u obzir i današnji način života gdje se poslovna sfera nerijetko naslanja ili čak i prelijeva u onu privatnu, razmišljati o alternativnim opcijama skrbi za starije i nemoćne, prijeko je potrebno. A time bi i ove izmjene Zakona o radu bile dovoljne i ne bi se dodatno štetilo poslodavcima, izrazio je za kraj svoje mišljenje odvjetnik Zebec.
