Beroš predstavio reformu zdravstva: ‘Promjena je i više nego nužna. Osnovni cilj je jačanje primarne zdravstvene zaštite’
U Ministarstvu zdravstva danas je održana konferencija za medije na temu reforme zdravstva i javne rasprave o dva prijedloga izmjena zakona. Na konferenciji su svoja razmišljanja i opažanja iznijeli ministar zdravstva Vili Beroš, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Vukelić je prvo nazvao Hrvate bahatima jer misle da je zdravstvo u Hrvatskoj besplatno, a potom se brzo ispravio. Beroš je rekao kako je reforma zdravstva prvi korak prema promjeni, ali i da nema puno komentara na prijedloge izmjena dvaju zdravstvenih zakona. Capak je dodao kako treba raditi i na preventivnim programima.
Foto: Vili Beroš | FB screenshot
Iako je konferencija započela jednim lapsusom i šaljivim tonom ministra zdravstva, nastavila se u vrlo ozbiljnom tonu jer su i same teme ozbiljnog karaktera. Na presici su objašnjene važne teme poput uvođenja eKartona, financiranja HZZO-a, ali i važnosti prevencije bolesti.
Glavni adut je primarna zdravstvena zaštita
– Zdrav čovjek ima stotinu žena,…’, započeo je konferenciju za novinare ministar zdravstva Vili Beroš, nakon čega se brzo ispravio s poznatom uzrečicom koju je iz drugog pokušaja pravilno izrekao. Dodao je i kako nema napretka bez promjena, ali i kako je promjena više nego nužna. Naglasio je kako je glavni zadatak reforme zdravstva jačanje zdravstvenog sustava. Istaknuo je i važnost promjena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja mora postati najjači adut borbe protiv bolesti, navodi N1.
– Osnovni specifični cilj je jačanje primarne zdravstvene zaštite. Primarna zaštita sad ne vrši svoju ulogu onako kako bi trebala, tome nisu krivi liječnici obiteljske medicine koji su često pretrpani poslom. Naglasak je na preventivi i ranom otkrivanju bolesti, obiteljska medicina mora biti naš adut, rekao je Beroš i dodao kako treba nadoknaditi broj potrebnih specijalista.
Naveo je da je glavni cilj postići ravnotežu između želja i očekivanja pacijenata te objektivne mogućnosti države i društva. Komentirao je i privatni zdravstveni sustav za koji kaže da će koristiti prilike privatnog sektora da se pomogne pacijentima.
Uvođenje eKartona
Ministar je spomenuo uvođenje eKartona i rekao je kako nas uvođenje ove usluge stavlja u red vodećih zemalja u Europi, isključujući nordijske zemlje, prema implementaciji digitalnih sustava u zdravstvo. eKarton je u probni rad pušten prije šest godina, a sada je uveden u 25 bolnica. Putem eKartona se mogu dijeliti otpusna pisma i specijalistički nalazi pacijenata između svih zdravstvenih ustanova. Uz to, u eKartonu liječnici mogu vidjeti sva upisana kronična stanja, alergije, dijagnoze, terapije, pa i cjepni karton svakog pacijenta. Više o eKartonu smo pisali ovdje.
Beroš je govorio i o Imunološkom zavodu rekavši da se on seli u Rugvicu te da se sada radi dokumentacija za tvornicu zmijskog antitoksina. To je prvi korak u revitalizaciji Zavoda.
Najavio je veliki skup zdravstvenog sustava koji će se vrlo vjerojatno održati 11. studenog, a na kojemu će biti riječi o rezultatima javne rasprave, a dodao je i kako zasada nema previše komentara na predložene izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Izmjene ovih zakona su upućene na javnu raspravu, predloženo je nekoliko promjena, od kojih je najvažnija ona da se dobna granica osiguranika koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret sredstava HZZO-a, odnosno državnog proračuna, poveća sa 65 na 70 godina uz uvjet od najmanje 15 godina mirovinskog staža. O svim promjenama smo pisali ovdje.
Amerikanizacija zdravstva?
Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić komentirao je samo financiranje zdravstva pri čemu je Hrvate nazvao bahatima.
– Naši ljudi su malo bahati. Kažu – to je besplatno. To nije besplatno, zdravlje u Hrvata košta. Sustav je utemeljen na Bismarckovom sustavu solidarnosti, kao i na sustavu plaćanja iz proračuna. Šest milijardi kuna dobiva se iz doprinosa, a ostalo popunjava državni proračun. Jedna trećina građana radi, oko milijun i nešto, a liječi se i koristi zdravstvene usluge četiri milijuna i 150.000 Hrvata. Zadovoljan sam što to uspijevamo pokriti, rekao je Vukelić.
Kasnije se ispravio i dodao:
– HZZO nema zarade, a rekao sam prvo za sebe da sam bahat, niste dobro shvatili”, odgovorio je Vukelić na svoje izjave i dodao kako HZZO nije osiguravajuće društvo koje radi na profit.
– Tko god je to rekao, loše se razumije u financije. Na tržištu smo samo s dopunskim zdravstvenim osiguranjem, a taj novac ide samo prema ustanovama, bolnicama da se njima olakša rad, obranio se Vukelić. Dodao je i kako će lijekovi i dalje biti dostupni i kako neće poskupljivati, ali kako će se bolje kontrolirati njihov način korištenja i naručivanja.
Na izjavu kako su ljudi bahati, osvrnuo se ministar Beroš koji je rekao kako ne misli da su pacijenti bahati, već da je cijela reforma napravljena da se pacijentima omogući bolji zdravstveni sustav, a da se izjava o amerikanizaciji zdravstva može shvatiti kao usporedba.
Važna je preventiva
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak pričao je i o tome kolika je važna preventiva bolesti, ali i kako će se sada puno više posvetiti preventivnim programima i strategijama.
– Naši građani najviše obolijevaju, umiru i najskuplje plaćaju – kronične nezarazne bolesti i još neke bolesti od kojih najčešće obolijevamo. Nismo ulagali u preventivu, nismo ulagali i sad moramo liječiti posljedice tih bolesti što jako puno košta i opterećuje ovaj zdravstveni sustav. Većina tih bolesti je preventabilna – informiranje o zdravlju, slabo mijenjamo navike… Pušimo, ne hranimo se zdravo, ne bavimo se tjelesnom aktivnosti – to treba promijeniti. To primarno treba – moramo znati o tome i moramo promijeniti svoj način života, rekao je Capak.
O uplaćivanju dopunskog osiguranja
– U Hrvatskoj sad ima milijun i 650.000 građana uplaćuje dopunsko osiguranje, oni time dodatno financiraju zdravstveni sustav. 570.000 polica osiguranja uplaćuje država za one koji ne mogu, i još po nivou imovinskog cenzusa 270.000. Imamo još 650.000 građana koji police plaćaju drugim osiguravateljima i samo 600.000 građana koji, ne da ne mogu, jer bi im država inače plaćala, nego vjerojatno ne žele i oni će samo plaćati povećanu participaciju. Možda smo pogriješili. Možda ima netko tko ne može platiti dopunsko, ali ovih 600 tisuća su ljudi koji ne razmišljaju o zdravlju ili nešto slično, izjavio je Beroš na konferenciji za novinare.
