Antimikrobna rezistencija: Svaka peta bakterijska infekcija otporna na antibiotike
Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji obilježava se od 18. do 24. studenoga uz naziv ‘Budi i ti dio promjene’. Svaka peta bakterijska infekcija u Europi otporna je na antibiotike, dok u nekim članicama Europske unije ta stopa iznosi visokih 40 posto. Ovaj zdravstveni problem odgovoran je za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 na europskom području, što je gotovo 100 ljudi dnevno. Građane se poziva na odgovornu i smanjenu upotrebu antibiotika, uz niz mjera za smanjenje smrtnih slučajeva uzrokovanih antimikrobnom rezistencijom.
Uzimanje lijekova | Ilustracija: Rawpixel
Svaka peta bakterijska infekcija u Europi otporna je na antibiotike, dok u nekim članicama Europske unije ta stopa iznosi visokih 40 posto. Zabrinjavajuć je to podatak objavljen u sklopu Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji koji se obilježava od 18. do 24. studenoga uz naziv ‘Budi i ti dio promjene’ uz poziv na smanjenu i odgovornu upotrebu antibiotika. Da se potrošnja lijekova općenito povećala i u Hrvatskoj, pisali smo ovdje.
Odgovorna za 35.000 smrti godišnje u Europi
– Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, koji obuhvaćaju antibiotike, antimikotike, antiparazitike i antivirusne lijekove, ozbiljna su prijetnja u sprječavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućila ova vrsta lijekova. Antimikrobna rezistencija tako se sve više prepoznaje kao jedan od gorućih javno-zdravstvenih izazova, odgovoran za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 na europskom području, što je gotovo 100 ljudi dnevno, alarmantni su medicinski podaci koji se mogu pronaći i na stranici Antibiotici.hr.
Ova bi brojka mogla dosegnuti zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU do 2050. godine. Iz tog je razloga Europska komisija u rujnu prihvatila političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije (AMR). Deklaraciju su podržale zemlje članice UN-a, uključujući i članice EU-a koje su se time obvezale na konkretne radnje za rješavanje AMR-a. Konačni cilj je smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om za 10 posto do 2030. godine te smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane poticaje za istraživanje i razvoj.
Neučinkoviti zbog prevelike i pogrešne uporabe
S druge strane, unatoč ozbiljnosti ove prijetnje, zasad nema značajnijeg pomaka kad su u pitanju inovacije u razvoju antimikrobnih lijekova. Danas se zna da je vrlo malo antibiotika u fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja i da je potrebno usmjeriti se na očuvanje postojećih antibiotika. Zbog toga Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) proaktivno unaprjeđuje istraživanje i razvoj.
Ozbiljnost antimikrobne rezistencije po zdravlje prepoznala je i Europska komisija koja je borbu protiv ove globalne prijetnje uključila i u svoju najveću reformu zakonodavstva EU-a o lijekovima u posljednjih 20 godina. Komisija se, pritom, zalaže za smanjenje upotrebe antibiotika te državama članicama preporučuje utvrđivanje odgovarajućih nacionalnih ciljeva, a to je smanjenje potrošnje antibiotika u EU-u za 20 posto do 2030. godine te definiranje ciljeva na nacionalnoj razini.
– Antimikrobni lijekovi, uključujući i antibiotike, postaju neučinkoviti jer zbog prevelike i pogrešne uporabe bakterije na njih razvijaju otpornost. Primjerice, oko 90 posto antibiotika se troši izvan bolnica, s time da se oko 75 posto antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima pa davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, već potiče razvoj otpornosti na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš. Te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju. Drugim riječima, antibiotici se ne bi smjeli trošiti na virusne infekcije gdje nisu učinkoviti, već isključivo za bakterijske infekcije, upozoravaju iz Pfizera.
Samo polovina ispitanih zna da antibiotici nisu za viruse
Prema istraživanju Eurobarometra o antimikrobnoj rezistenciji iz 2022. godine, znanje o antibioticima u EU-u još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Pritom, samo polovina ispitanika zna da antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa, gotovo svaki deseti građanin EU uzima antibiotike bez recepta, a i dalje postoje velike razlike u informiranosti građana među državama članicama.
Ovi rezultati ukazuju na potrebu za provedbom dodatnih i kontinuiranih aktivnosti s ciljem edukacije i informiranja o antimikrobnoj rezistenciji i važnosti odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova kako bi se dugoročno promijenili svijest i ponašanje građana. O učinkovitosti takvih aktivnosti govori i podatak da je edukacija građana u Francuskoj kroz petogodišnju javnu kampanju rezultirala smanjenjem izvanbolničke potrošnje antibiotika za 25 posto u toj zemlji.
