“Kuharice, zlato moje, tebe hvali jelo tvoje” – prikaz života iz nekih prošlih vremena
Kuharice, poznate i kao vezene krpe ili zidnjaci, svoje su važno mjesto pronašle u upotrebi u domaćinstvima diljem Hrvatske – nalazimo ih u Slavoniji, Baranji i Srijemu, Moslavini, Lici i drugdje, te ih se danas smatra dijelom kulturne baštine. Premda se ne može sa sigurnošću utvrditi odakle su kuharice stigle u Hrvatsku, postoje indicije da originalno potječu iz Nizozemske.
Kuharice su bile rasprostranjene u domaćinstvima diljem Hrvatske / Foto: YouTube
U gradskim sredinama kuharice su primjenu pronašle krajem devetnaestog stoljeća, a od dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća nalazimo ih i u seoskim sredinama. Obično su se nalazile iznad umivaonika, sudopera ili štednjaka, gdje su osim estetskog značaja služile i kao zaštita zidova od prskanja vrućih umaka, ulja ili masti. Vezeni zidnjaci prenosili bi se s papirnatog uzorka na platno, te bi se vez pravio po liniji otisnute matrice. Rijetko pronalazimo kuharice s izraženim nacionalnim ili regionalnim obilježjima, što govori o njihovoj univerzalnosti i širokoj primjeni. U preglednom članku o zidnim kuharicama iz ličke kulturne baštine, Vedrana Grahovac Pražić i Sanja Vrcić Mataija donose neke od najučestalijih citata i poruka na kuharicama, koji se zbog već spomenute univerzalnosti može pronaći i u kuharicama iz ostalih hrvatskih krajeva.
Često su prenosile pouke mladim, tek udanim ženama / Foto: YouTube
Pogledom na kuharice svjedočimo živopisnim prikazima ondašnjeg načina života, s čestim motivima vesele mlade žene koja užurbano i spretno posluje oko ručka, dok suprug čeka obrok za stolom ili netom nailazi kući. Poruke i crteži usmjereni su na odgoj mladih djevojaka u umješne domaćice te savjesne majke, da drže sva četiri kuta kuće ali istovremeno i imaju kontrolu nad onime što se događa u vrtu, dvorištu, štali i kokošinjcu.
Tako zidnjaci upozoravaju – „Kuharice manje zbori, da ti ručak ne izgori!“, „Kuharice skuhaj ručak fino, pa ćeš dobit’ novaca za kino“, „Jelo treba tako stvorit, da ne može nitko prigovorit“, „Kuharica budi čista, da se suđe uvjek blista“; ali i pohvaljuju žene radi dobro obavljenog posla – „Kuharice zlato moje, tebe hvali jelo tvoje“, „Kuvarica mala za ručak je meni četiri guske dala“; no na nekim zidnjacima žene ne ostaju dužne – „Mani se šale čoveče, izgorit će mi ručak, šalit ću se doveče“, „Moj muž samo vodu pije, zato žalim što se ne udadoh prije“, a tu su i savjeti za skladan bračni život – „Ljubav i dobar ručak – upamti savjet taj, oni će stvoriti tebi i tvome mužu raj“, „Puna kuća voća slađa al’ najslađa žena mlađa!“, „Ljubav duže traje kad se novac daje“, te puki izrazi nježnosti – „Ruža lala i karanfil ovo cvijeće zna koga ljubim ja“, „Ja ljubim dragi moj dala bi ti život svoj“, „Brzo dragi vode daj pa ćeš dobit zagrljaj“, „Ribarice tvoje lice bijelo, zanijelo mi moje srce cijelo“.
Loša domaćica ima slabe šanse za udaju / Foto: YouTube
Česti su i motivi slavljenja radosti obiteljskog života i vrijednosti tradicije – „Moja kućica, moja slobodica, u njoj nek’ je sretna porodica“; ali i religiozni motivi – „Ne uskrati pomoć Tvoju dragi Bože mome domu“, „Bože, daj mome domu puno svake sreće, svaki dan sve veće“, „Nesreća nek’ bježi, ljubav se osvježi“; te onih koje slave život, prijateljstvo, slogu i narodne mudrosti – „Pij i jedi, dok ti duša želi, kad je dosta, onda brate seli“, „Dok se drugi mnogo ljuti, dotle mačak mudro šuti“, „Svaki dan do zore rane sunce sreće nek’ ti svane“.
Zidnjaci su prenosili poruke i o važnosti održavanja osobne higijene / Foto: YouTube
Pošto nisu postojale kupaonice u današnjem poimanju prostorije za osobnu higijenu, u kućanstvima se za tu potrebu obično nalazio stalak s umivaonikom (lavorom) uz koji je bio vrč s vodom, na koja su se izlagala zidne kuharice s porukama o važnosti održavanja osobne higijene – „Ruka ruku mije, obraz obadvije“, „Kad čovjek nije čist ne vrijedi ništ“, „Tko se vodom pere rado imati će život dug i srce mlado“, „Ladna voda to prija umi se ti pa ću i ja“.
Sjećate li se kuharica, i imate li koju sačuvanu u svojem obiteljskom nasljeđu?
