[7.7.] Rođen veliki Miroslav Krleža, pročitajte njegovih 15 najboljih citata
Na današnji dan 1893. godine rođen je po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća Miroslav Krleža. Ovaj književnik i enciklopedist pisao je drame, kritike, eseje, romane, feljtone, pjesme i vodio je mnogobrojne polemike. Bio je pristaša komunizma i bliski prijatelj Josipa Broza Tita, što su mu mnogi kolege predbacivali.
Po stvaranju Kraljevine SHS, Krleža se angažira u komunističkom pokretu novonastale države i razvija snažnu spisateljsku djelatnost. Sve do atentata na Stjepana Radića, pisao je ekavicom kao i brojni drugi hrvatski književnici (A.B. Šimić, Ujević, Cesarec, Andrić…).
Do dvadesetih godina prošloga stoljeća postao je jedan od dominantnih književnika na domaćim prostorima i tada je napisao neke od svojih najsnažniji ostvarenja.
Ipak, kada je već postalo jasno da Staljin u Sovjetskom savezu masovno likvidira svoje političke protivnike, a na domaćim prostorima njegovi prijatelji završavaju kao prognanici, udaljuje se od politike i Drugi svjetski rat dočekuje usamljen i posvađen s drugovima.
Nakon proglašenja NDH, svi su se trgali za komadić Krleže, a on je odbijao bilo kakve pozive. Prema njegovim riječima, bilo mu je sasvim svejedno hoće li ga ubiti “Dido (Eugen Dido Kvaternik) ili Đido (Milovan Đilas)”. Pozicije su mu nudili i Ante Pavelić, Mile Starčević i Mile Budak, ali ih je sve odbio.
Zvao ga je i Tito u partizane, i to čak osam puta. Krleža je uvijek smislio nekakav izgovor, nikada se formalno nije priključio tom pokretu, a budući da se nalazio u Zagrebu, jednom prilikom je zaprijetio nekom partizanu “da će ga predati ustaškoj policiji”.
U poslijeratnim čistkama se i za manje stvari gubila glava, ali Tito je čvrsto stao u Krležinu obranu, što možda objašnjava zašto je Krleža do kraja svog života bio vezan za Titov režim.
Svoj istaknuti položaj u Jugoslaviji iskoristio je za zaštitu hrvatskog jezika, budući da je bio jedan od glavnih zagovaratelja potpisivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Po više kriterija, Krleža je zasigurno jedan od najvećih europskih i zapadnih pisaca 20. stoljeća, pogotovo u žanrovima poezije, romana i eseja. Njegov rad na enciklopedistici je također važan, budući da je ustrojio Leksikografski zavod koji danas nosi njegovo ime.
Ovo su njegovi najbolji citati.
15 citata velikog Miroslava Krleže
1. Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često poštenoljudski izgleda nerazmjerno hrabrije nego da jedni drugima kažu golu istinu.
2. Sačuvaj me Bože srpskog junaštva i hrvatske kulture.
3. Može se, kad se hoće, ako se hoće tako, da pucaju kosti onima koji tako neće.
4. Mi danas nijesmo više što bijasmo ko djeca, naivna, glupa, lirska, slijepa djeca; mi danas znamo jedno, a to je što znamo: i logika ima giljotinu.
5. Bio sam prilično sam, ali osamljenost još uvijek nije dokaz da čovjek nema pravo.
6. Ljubav prema Jednome ostavlja dovoljno prostora za mržnju prema mnogim drugima.
7. Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu.Kajti: kak bi bilo da ne bi nekak bilo, kaj je bilo, a je ne, kaj neje nikak bilo. Tak i vezda bude da nekak ne bude, kak biti bude bilo da bi biti bilo.
8. Ljudska glupost je neizmjerna.
9. Ljudi su više glupi i nesretni nego što su krivi.
10. Ljudi čitaju kako hoće da čitaju, a ne kako je napisano.
11. Da bi vršio valjano svoj zanat, pisac mora imati mogućnost da bude u neku ruku disident, pa čak i defetist, u odnosu na državu i institucije, na naciju i autoritete. On je razmetni sin koji se vraća svom očinskom ognjištu samo da bi mogao od njega ponovno otići. Negacije je njegov familijarni oblik prihvaćanja svijeta.
12. Ljudi koji jedan jezik govore i čitaju iste novine zovu se danas “nacije” i hoće da su zajedničkog porijekla, a to ipak ni uz najgore krivotvorenje nije uspjelo.
13. Mi poštujemo i štitimo sva nagomilavanja moći, jer se nadamo jednom ih naslijediti. I zločin je nad njima.
14. Pisati? Što? Fraze? Glupe, bombastične fraze? Govoriti? Kome? Cijelo čovječanstvo već deset tisuća godina ne radi drugo nego govori. Štampati? Kome? Dokazivati? Isto tako nema smisla. Što bi preostalo? Lagati? Gdje su mostovi preko kojih se čovjek može spasiti? U istini? A istina, što je istina…
15. Đavolski je mračno na ovoj našoj mrtvoj straži pameti ljudske.
https://www.youtube.com/watch?v=iJQNtrrv76U
___________________________
Pročitajte što se dogodilo jučer [6.7.] na ovom linku.