[6.1.] Objavljen prvi broj ‘Novina Horvatzkih’, prvih novina u cjelosti na hrvatskom jeziku
‘Novine Horvatzke’ koje je 1835. u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom ‘Daniczom Horvatzkom, Slavonzkom y Dalmatinzkom’ odigrale su ključnu ulogu u Hrvatskome narodnom preporodu te udarile neizbrisive temelje našoj književnoj baštini.
“Novine Horvatzke“ / Foto: Narodne novine
Želeći osnažiti narodnu svijest u Hrvata u doba Hrvatskoga narodnog preporoda, Ljudevit Gaj objavljuje 6. siječnja 1835. u Zagrebu “Novine Horvatzke”, prve novine na hrvatskom jeziku poslije napoleonskog “Kraljskog dalmatina“ koji je izlazio dvojezično, na hrvatskome i talijanskom jeziku. Zanimljivo je da na prvom broju piše 6. prosinca jer je prema tadašnjem kajkavskom kalendaru prosinac zapravo bio današnji siječanj.
Prvi je broj tiskan u 750 primjeraka na kajkavskom jeziku, da već u drugom broju – 10. siječnja – kao prilog bila objavljena “Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka“ – Gajev svojevrsni književni rasadnik političkih i kulturnih ideja. Tu je objavljena Gajeva budnica “Još Horvatzka ni propala“, kao i “Horvatzka domovina“, kasnije nazvana “Lijepa naša domovino“ koja je postala hrvatskom himnom. Uglazbio ju je Josip Runjanin.
‘Danica’ je definirala hrvatsku književnu baštinu
Kako bi se približile što većem broju čitatelja, 1836. novine s kajkavskog narječja prelaze u štokavsko, a na inicijativu grofa Janka Draškovića Gaj im mijenja ime u “Ilirske narodne novine“ s prilogom “Danicom Ilirskom“. U to je vrijeme isticao samostalnost Hrvata ali kao sastavni dio Monarhije. Sedam godina u Hrvatskoj je trajao ilirski zanos koji je prekinut naredbom od samog kralja Ferdinanda I. o zabrani ilirskog imena 17. siječnja 1843. s obrazloženjem kako ne želi da među njegovim podanicima postoji razdor. Tako je na želju Mađara zabranjen naziv ilirizam.
Štokavski kao standard za hrvatski književni jezik
“Novine Horvatzke“ odigrale su iznimno važnu ulogu u buđenju hrvatske nacionalne svijesti i pokretanju Hrvatskog narodnog preporoda, tzv. “Ilirskog pokreta”. Književni podlistak, slavna “Danica” nezaobilazno je mjesto za povijest hrvatske književnosti, u kojem je u kulturalnim okolnostima 19. stoljeća definirana naša književna baština, neovisno o tome u kojem je od hrvatskih krajeva nastala. Također je odlukom Ljudevita Gaja i oko njega okupljenih pisaca naznačen izbor štokavskog govora kao standarda za hrvatski književni jezik.
“Novine Horvatzke” izlaze do danas; od 1949. pod imenom “Narodne novine”, te predstavljaju službeni list Republike Hrvatske, a u njima se danas objavljuju zakoni i drugi propisi te razne službene objave.
