[30.8.] Kornatska tragedija: Požar progutao živote 12 vatrogasaca
Kornatska tragedija, u kojoj je život izgubilo 12 vatrogasaca, smatra se najvećom mirnodopskom nesrećom koja je pogodila Hrvatsku. Okolnosti požara koji je tolikom brzinom progutao mlade živote ni danas nisu posve jasne. Istraga je odbacila teorije o eruptivnom požaru, curenju goriva i eksploziji ostataka NATO bombe te ustanovila da je uzrok izgaranje prirodnih plinova. O žrtvama danas svjedoči 12 velikih križeva na Kornatima.
12 kamenih križeva podsjetnik su na žrtve kornatskog požara Snimak zaslona: Youtube
Frane Lučić iz Tisnog, tada 23-godišnji vatrogasac, jedini je, i to s vrlo teškim posljedicama, preživio jednu od najvećih nesreća koje su pogodile Hrvatsku. Stravični požar na Kornatima odnio je 12 mladih života 30. kolovoza 2007. godine. Neki su poginuli na licu mjesta, a drugi u bolnicama.
Okolnosti ove nesreće i dalje su dokraja nejasne. Javnost se i danas pita kako je uopće došlo do požara na Kornatima i što je uzrokovalo vatrenu stihiju koja je doslovce gutala sve pred sobom. Vatrogasci su na gašenje poslani helikopterom, a vatra ih je u jednom trenutku iznenada zahvatila.
Nisu uspjeli pobjeći
“Helikopter nas je pokušao iskrcati na vrh brda blizu kruške u nekoliko navrata, međutim zbog jakog juga to nije uspio i onda su se pilot i Dino Klarić dogovorili da desantiraju niže od brda u jednu dolinu, a što je otprilike oko dva kilometra od kruške… Nakon 15-ak minuta hoda došli smo do jednog dijela koji je bio otvoren s južne strane i tu je naglo krenula vatra i dim, tolikom brzinom da nismo uspjeli pobjeći, premda smo pokušali trčati. Međutim, bila je strašna vrućina i jednostavno nas je spržilo. Nosio sam dosta opreme pa sam bio nešto niže, odnosno ispod ostalih kolega vatrogasaca, tako da sam imao malo više vremena za pokriti lice i okrenuti leđa, a kako sam imao kacigu na glavi i vizir, zaštitio sam kosu i lice… Osjetio sam bol u rukama i vidio da su mi ruke natekle, te sam ostao na zemlji kao i ostali i pokušao stupiti u vezu s Javnom vatrogasnom postrojbom u Šibeniku, međutim, nisam imao signala. Oko sebe sam čuo jaukanje, zvanje u pomoć i vidio sam da su svi ozlijeđeni, međutim, nisam primijetio da je netko mrtav.” – izjavio je tada o događaju preživjeli vatrogasac Frane Lučić.
Poginulo je šest vatrogasaca iz vatrogasne postrojbe Šibenik; Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman, a još sedmero je preživjelo uz teške opekline po tijelu – od kojih je petero prebačeno na liječenje u Zagreb; Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević koji su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Posljednji je, u splitskoj bolnici, 16. rujna preminuo Ante Juričev-Mikulin. Frane Lučić, nakon oporavka u Kliničkoj bolnici Split, otpušten je na kućno liječenje.
Premijer Sanader proglasio je 3. rujna danom žalosti u cijeloj Hrvatskoj, dok je župan Šibensko-kninske županije, Goran Pauk proglasio sedam dana žalosti u toj županiji. Hrvatski športaši su 2. i 3. rujna nastupili s crnom vrpcom oko ruke.
Je li spašavanje raslinja bilo vrijedno žrtava?
Privedeno je osmero ljudi osumnjičenih za podmetanje požara, a za požar je okrivljen 20-godišnji recepcionar u NP Kornati, koji je navodno opuškom cigarete izazvao požar. Međutim, kontroverzi oko požara bilo je jednostavno previše. Prvo pitanje bilo je jesu li se uopće trebali slati vatrogasci da gase običnu nisku travu, a zatim i kako je tako niski požar mogao dovesti do tolikih žrtava. Pitanje je bilo i jesu li vatrogasci za ovu situaciju bili dovoljno dobro opremljeni, nakon čega su uslijedile i ostavke čelnih osoba.
Prva teorija bila je da je uzrok tragedije eruptivni požar, druga da je riječ o curenju goriva iz helikoptera, za što su postojane određene indicije, a treća da su eksplodirali ostaci NATO bombe. Ta teorija ujedno je i najviše proučavana kao moguća.
Rezultati istrage godinu dana kasnije pokazali su da je uzrok tragedije prirodna pojava, fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese. Plinovi nastali izgaranjem vegetacije akumulirali su se u prostoru klanca iznad uvale Šipnate, a dolaskom požara nošenog jakim vjetrom, ti su plinovi naglo izgorjeli, na temperaturama višima od 1200 °C, uz brzinu kretanja veću od 40 metara u sekundi.
O tragediji na Kornatima svjedoči 12 velikih kamenih križeva.
______________________
Pročitajte što se dogodilo jučer [29.8.] na ovom linku.
