[30.1.] Ubijen Mahatma Gandhi, indijski vođa nacije koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije
Mahatma Gandhi simbol je borbe za slobodu. Ne samo Indije, već čitavoga civiliziranog svijeta. Zapanjen nijekanjem građanskih i političkih sloboda, ovaj je asket veliki dio života proveo u zatvoru. Vjerovao je u nenasilje. Mnogi su mu se smijali, no uspio je ostvariti ono što naoružani vojnici nisu – Indija je postala slobodna zemlja.
Foto: Pixabay
Mahatma Gandhi rođen je 2. listopada 1869. u indijskom Porbandaru, u hinduskoj obitelji. Studirao je pravo na sveučilištu u Londonu. Nakon što je 1891. diplomirao, vratio se u Indiju i pokušao raditi u struci, no u tome nije imao uspjeha. Dvije godine kasnije indijska tvrtka koja je imala poslovne odnose s Južnom Afrikom zaposlila ga je kao pravnog savjetnika u uredu u Durbanu.
Tamo je Gandhi otkrio kako ga smatraju pripadnikom niže rase. Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem građanskih i političkih sloboda indijskih imigranata u Južnoj Africi. To ga je potaknulo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Gandhi je ostao u Južnoj Africi 20 godina, često provodeći vrijeme u zatvoru. Godine 1896. napali su ga i pretukli Južnoafrikanci. Od tada se zalagao za politiku pasivnog otpora i nekooperacije s južnoafričkim vlastima. Dijelom mu je za takvu vrstu politike uzor bio ruski pisac Lav Tolstoj. Uzor je također pronašao i u djelima američkog pisca iz 19. stoljeća Henrya Davida Thoreaua. Posebice u djelima u kojima piše o Kristovu učenju, napose u djelu „Građanski neposluh“.
Vođa borbe za samostalnu Indiju
Gandhi je smatrao kako su izrazi „pasivni otpor“ i „građanska neposlušnost“ neadekvatni za njegove svrhe pa je pronašao drugi izraz – Satyagraha. Za vrijeme Burskoga rata unutar britanske vojske organizirao je sanitetsku jedinicu i njome zapovijedao. Nakon rata vratio se borbi za prava Indijaca. Blizu Johannesburga je 1910. osnovao farmu, kooperacijsku koloniju za Indijce. Četiri godine kasnije južnoafrička vlada učinila je bitne ustupke Gandhijevim zahtjevima – priznala je indijske brakove. Kada je završio svoje djelovanje u Južnoj Africi, vratio se u Indiju i aktivirao u politici. Prijašnji nedjelotvorni Indijski nacionalni kongres pretvorio je u moćnu masovnu organizaciju. Kada je 1919. izglasan „Rowlatt Act“, koji je indijskim kolonijalnim vlastima davao zakonske ovlasti da oružano djeluju protiv tzv. revolucionarnih aktivnosti Indijaca, Satyagraha se proširila na milijune sljedbenika. Demonstracije su rezultirale masakrom britanskih vojnika nad Indijcima kod Amritsara.
Bojkot britanske vlade i robe
Nakon što britanska vlada nije uspjela popraviti situaciju, Gandhi je proklamirao politiku nekooperativnosti. To je imalo za posljedicu da su Indijci koji su radili u javnim ustanovama podnijeli ostavke. Sudovi su bili bojkotirani, a indijska djeca nisu pohađala vladine škole. U cijeloj državi ulice su bile blokirane Indijcima koji su sjedili, a kada bi odbili ustati, policija ih je tukla. Gandhi je bio uhićen, ali je uskoro zbog pritiska javnosti pušten. U okviru borbe za ekonomsku nezavisnost Indije, uključujući bojkot britanske robe, Gandhi je osmislio „swaraj pokret“ (sanskrtski: samovladavina). Ekonomski aspekti pokreta bili su veoma važni jer je iskorištavanje indijskih seljaka od strane britanskih industrijalaca dovodilo do siromašenja sela i destrukcije kućnih obrta. Gandhi se stoga zalagao za oživljavanje obrta obrade vune te je stoga izabrao kotač na kojem se obrađuje vuna kako bi ukazao na potrebu oživljavanja tradicionalnih indijskih obrta.
Uskoro je postao simbol borbe za slobodnu Indiju širom svijeta.
https://www.youtube.com/watch?v=Q97XTZBrAT8
Mahatma = velika duša
Živio je spiritualnim i asketskim životom propovjednika, često provodeći vrijeme u meditaciji. Odnosi u braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim riječima, bili su poput odnosa brata i sestre. Odbijajući bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara, odijevao se u tradicionalnu odjeću najsiromašnijih Indijaca i hranio samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom. Indijci su ga proglasili svecem i počeli ga nazivati Mahatma, što na sanskrtu znači „Velika duša“, nazivom koji je namijenjen samo za najveće mudrace. Smatrao je kako će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna. Nebrojeno puta bio je zatvaran i maltretiran.
Indijci su 1942. pristali ući u ratni sukob na strani Britanaca, da bi dvije godine kasnije indijska borba za nezavisnost došla u završnu fazu: britanska vlada pristala je na nezavisnost Indije pod uvjetom da dvije suprostavljene nacionalističke grupe, Muslimanska liga i Kongresna stranka, riješe svoje razlike.
Gandhi se oštro suprostavio podjeli Indije na dvije države – što je zahtijevala Muslimanska liga – ali je na kraju ipak morao pristati nadajući se kako će mir između dvije vjerske skupine biti postignut nakon što muslimani zadovolje svoje separatističke težnje. Indija i Pakistan postale su zasebne države kada su Britanci priznali Indiji nezavisnost 1948. godine.
Dana 30. siječnja, dok je bio na putu k mjestu gdje se navečer molio, napao ga je i usmrtio jedan hindu fanatik.
Posebno je djelovalo na Martina Luthera Kinga
Njegov doprinos ljudskome rodu ne mjeri se mjerilima 20. stoljeća nego mjerilima kompletne ljudske povijesti. U Ujedinjenim narodima održana je komemorativna sjednica, a sve države svijeta indijskim predstavnicima u Ujedninjenim narodima izrazile su sućut.
Nedugo nakon njegove smrti došlo je do vjerskog nasilja u Indiji i Pakistanu, ali su Gandhijeva učenja ostala i postala inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta. Njegovo djelo posebice je djelovalo na američkog borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga.
Na filmu ga je maestralno utjelovio Sir Ben Kingsley 1982. godine.
