Papinska tradicija koja nalaže da papa svoju dužnost vrši od trenutka od kad je izabran do svoje smrti dugačka je otprilike koliko i sama Katolička crkva – dva tisućljeća. Neočekivani potez pape da odstupi s pozicije bio je prvi takav slučaj u više od 600 godina – kada je papa Grgur XII. odstupio u pokušaju da zaustavi tzv. Zapadni raskol – period u kasnom 14. i ranom 15. stoljeću kada su zbog političkih razloga odjednom na funkciji bili čak tri pape.
Foto: Pixabay
Joseph Ratzinger naslijedio je papu Ivana Pavla II. 2005. godine kada je postao Benedikt XVI. Osam godina kasnije, na današnji dan 2013. godine papa Benedikt XVI šokirao je brojne vjernike i ponovno postao Joseph Ratzinger. Taj potez, iako je bio najavljen desetak dana prije, bio je veliko iznenađenje budući da je u modernim vremenima običaj bio da se papa zadrži na funkciji sve do smrti.
Zdravstveni problemi četvrtog najstarijeg pape ikada
Benedikt XVI. imao je 85 godina kada je odstupio s dužnosti i to ga čini četvrtim najstarijim papom u povijesti. U ranojutarnjem okupljanju 11. veljače 2o13. godine papa je iz Apostolske palače na latinskom jeziku najavio kako će donijeti “odluku od velike važnosti za život Crkve”. U izjavi je kao razlog naveo zbog bolesti i starosti ne može odgovoriti fizičkim i mentalnim zadaćama papinstva.
Dva dana nakon, papa je vodio svoju posljednju javnu veliku misu, na Pepelnicu, gdje je zamolio vjernike da se mole za novoga papu. Misa je završila gromoglasnim pljeskom koji je trajao nekoliko minuta.
Dva tjedna kasnije sastala se kardinalska konklava kako bi odabrali novoga papu. Izabrali su nadbiskupa Buenosa Airesa – Jorgea Maria Bergoglia – poznatijeg kao papa Franjo.
