[25.8.] Počela bitka za Vukovar – ovi događaji prethodili su opsadi od 87 dana
Vukovar je 87 dana bio pod opsadom Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga, od kolovoza do studenog 1991. godine, a upravo se 25. kolovoz označava početkom ove najveće i najkrvavije bitke u Domovinskom ratu. Veliki gubitak za Hrvatsku okončan je porazom Zbora narodne garde, stravičnim razaranjem grada heroja, ali i brojnim zločinima te žrtvama.
Pad Vukovara svojevrsna je cijena koju je Hrvatska platila kako bi dobila međunarodnu potporu za svoju neovisnost, zbog čega se ovaj “uspjeh” JNA često naziva pirovom pobjedom. Ipak, posljedice pada i okupacije koja je trajala sve do 1998. godine osjećaju se još i danas.
Na ovom strateški važnom mjestu između zaraćenih zemalja, prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo je 84.189 stanovnika na području same općine, od čega 43,8 posto Hrvata i 37,4 posto Srba, uz Mađare, Jugoslavene i ostale etnitete. U samom Vukovaru je živjelo oko 44.639 ljudi početkom 1991. godine, također većinom Hrvata, uz velik broj miješanih brakova.
Pismo Tuđmanu
Početkom 90-ih osjećale su se posljedice dugotrajne političke krize u regiji. U lipnju 1990., skupština općine Vukovar, u kojoj su većina bili Srbi (Savez komunista Hrvatske), odbila je prihvatiti novi Ustav Hrvatske kojim se Republika Hrvatska proglašava neovisnom i suverenom državom. Do proljeća 1991. godine, srpske paravojne formacije već su se organizirale u Istočnoj Slavoniji na nekoliko mjesta. Svoju su bazu smjestile u Borovu Selu s pretežno srpskim stanovništvom, što je smišljeno i ciljano stvorilo radikalnu klimu.
Da je tomu bilo tako svjedoči i pismo Slavka Dokmanovića, predsjednika Skupštine općine Vukovara hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu u kojem piše “da je trenutno stanje u Vukovaru veoma kritično i da prijeti da svakog trenutka eskalira u međuetnički sukob s mogućim trajnim, tragičnim i nepredvidivim posljedicama, što je posebno naglašeno sve učestalijim naoružavanjem civilnog stanovništva koje se nastavlja i koje stvara atmosferu straha i potpunog odsustva povjerenja stanovništva u bilo koju vladinu instituciju”.
Uslijedili su učestali incidenti, a u jednom od njih početkom svibnja poginulo je 12 policajaca iz Vinkovaca koji su krenuli u Borovo Selo osloboditi svoje zarobljene kolege oko navodnog incidenta sa srpskom zastavom. Hrvatske su vlasti nakon toga sve više gubile kontrolu nad Istočnom Slavonijom.
Prevara kapetana Ćurčina
Oklopno vozilo JNA naišlo je 25. kolovoza, dan nakon što je Luka Andrijanić oborio avion JNA iznad Borova Sela koji je napadao položaje hrvatskih snaga na silosu Đergaj, na “miniranu barikadu u gradu” koja se nalazila na prijelazu iz Borovog Naselja u Borovo Selo. Nakon toga su pripadnici JNA iz vojarne u Vukovaru i postava u Borovu Selu zajedno s pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi iz okolnih sela krenuli u napad na Borovo Naselje i grad Vukovar, u kojem je napadač po procjeni branitelja ostao bez nekoliko tenkova i transportera. Za vrijeme bitke zapovjednik vojarne u Vukovaru, kapetan Ćurčin zatražio je prekid vatre jer je u području podvožnjaka na Bogdanovačkom putu, JNA imala dva oštećena tenka koja žele izvući, što je bila laž. Nakon prekida vatre, JNA je iz vojarne izašla sa šest tenkova koji su blokirali cestu prema Bogdanovcima. To je bio početak bitke za Vukovar.
Nakon niza krvavih događanja, konačni pad Vukovara dogodio se tek 18. studenog 1991. godine. Bitka za Vukovar iznjedrila je masovne žrtve, a njihov broj još uvijek nije točno poznat. Smatra se kako je velikosrpski agresor iz Vukovara protjerao oko 22.000 osoba. Osim toga, oko 8.000 branitelja i civila je prošlo kroz srpske koncentracijske logore; oko 4.000 ih je ubijeno, poginulo ili nestalo, a na stotine se vode još uvijek kao nestali. Na obližnjem stratištu na Ovčari malo poslije su pobijene brojne nedužne obitelji, ukupno 260 ranjenika i civila. Tijekom vukovarske ratne kalvarije je ubijeno 86 djece, od čega je 54 djece bilo mlađe od 10 godina.
______________________
Pročitajte što se dogodilo jučer [24.8.] na ovom linku.