[25.4.] Tlocrt života: Ove stvari vjerojatno niste znali o vašoj DNK
Na današnji dan 1953. godine znanstvenici James Watson i Francis Crick objavili su strukturu deoksiribonukleinske kiseline – DNK. To je zasigurno jedno od najpodcjenjenijih otkrića u povijesti znanosti, jednostavno zbog toga što je DNK, prostim riječnikom, tlocrt našega bića. Zašto vi imate ravnu kosu, a vaša susjeda kovrčavu? Odgovor se nalazi, naravno, u našoj DNK.
DNK sadrži genetske upute za specifični i jedninstven način razvoja svih staničnih obilika života, pa čak i većine virusa. Osnovna je molekula nasljeđivanja i odgovorna je za prenošenje nasljednog materijala i osobina. Kodl judi, te osobine mogu ići od boje očiju do sklonosti prema nekim bolestima, a budite sigurni da prekrivaju svaku moguću sitnicu.
1. DNK je ogroman
U vašem tijelu, nalazi se oko 100 trilijuna stanica. U svakoj stanici nalazi se vaš DNK. Kada bi odmotali jednu petlju DNK, ona bi bila dugačka oko 1,82 metra. Kada bi odmotali DNK u svim vašim stanicama i spojili ih zajedno, one bi bile dugačke 177 milijardi kilometara. To je, recimo, dovoljno da odete do Sunca i natrag jedno 600 puta.
2. Svi ljudi su 99.9% genetske kopije drugih ljudi
Od 3 milijarde parova u ljudskom genomu, samo 0.1% je jedinstveno nama samima. Pogledom na svijet oko sebe je dovoljno da shvatimo koliko je tih 0,1% snažan faktor razlikovanja. Neki ljudi su viši od drugih, neki imaju različit oblik kose, a svi su jedinstveni na svoj način.
3. Vaš DNK može mutirati
Sve promijene vašoj originalnoj DNK zovu se mutacije. Njih mogu uzrokovati ultraljubičasto zračenje, kemikalije, utjecaj okoliša i brojne druge. Mutacije mogu promijeniti jedan nukleotid, ili cijele nizove nukleotida. Iako riječ mutacija iza sebe vuče negativne konotacije, one ne moraju nužno biti štetne. Ovisno o tome za koji protein će mutacija napraviti novi kod, oni mogu dovesti do pojave novih fizičkih karakteristika kod ljudi. Ili mogu biti one štetne, koje će povećati zdravstvene poremećaje.
4. Ljudski genom
Genetski sastav jednog čovjeka zove se genotip, a fizičke manifestacije koje su direktna posljedica genotipa naziva se fenotip. Jedno ljudsko dijete dobije 50% genoma od svakog roditelja, a genom djeteta bit će otprilike 95% jednak genotipu njegovih roditelja.
Genom braće i sestara je čak 98% isti, dok je u slučaju jednojajčanih blizanaca 100% isti.
5. Kako je moguće da ljudi i drvo banane imaju 60% identičan DNK?
Istraživanje iz 2005. potvrdilo je da su ljudi i čimpanze, genetski, 96% jednaki. Domaće mačke i ljudi su 90% jednaki, domaće krave i ljudi su 80% jednaki, a posebno interesantan podatak je da su banane i ljudi 60% sačinjeni od identičnog genetskog materijala.
Naravno da ljudi ne izgledaju kao banane, niti će banane u skorijoj budućnosti izumiti kuće i živjeti sretno kao posebna civilizacija. Objašnjenje za 60% jednakosti našeg DNK je jednostavno, i treba ga gledati na staničnoj razini. Banane, poput ljudi, su sačinjene od milijuna golim okom nevidljivih stanica. U njihovoj DNK, kao i u ljudskoj DNK, nalaze se genetske upute. Primjerice, i banana zna kako replicirati svoju DNK, kontrolirati stanični ciklus, kao i upute za diobu stanica. To su stvari bez kojih stanice ne mogu normalno funkcionirati i potrebne su za život na mikroskopskoj razini.
Isto tako, ima mehanizam koji raste, kojim se hrani, pa i kojim radi svoj ekvivalent “disanja”. Za to joj ne trebaju pluća, ali vrši istu funkciju kao i ljudi.
_____________________________
Pročitajte što se dogodilo jučer [24.4.] na linku ovdje.
