[22.1.] Rođen Lord Gordon Byron, najslavniji engleski romantičar i prvi celebrity u svijetu
Jedan od najpoznatijih pjesnika iz razdoblja romantizma, Lord George Gordon Byron, proslavio se zbirkom pjesama “Putovanje Childea Harolda”. No manje je poznato kako je ovaj plemić svojim uzbudljivim životom oduševljavao na sve četiri strane svijeta i postizao ogromne naklade te bi – da je slučajno živio danas – bio uz bok najvećim celebrityjima na svijetu
Lord Byron u albanskoj nošnji, Thomas Phillips, ulje na platnu, oko 1835.
George Gordon Byron ili Lord Byron rođen je 22. siječnja 1788. u Velikoj Britaniji. Točno mjesto njegova rođenja predmet je brojnih rasprava; prema nekima to je grad Aberdeen u Škotskoj, dok drugi ističu kako je slavni pjesnik rođen u Londonu. Njegov je otac John Byron vukao podrijetlo od stare normanske obitelji, dok je majka Catherine Gordon od Gighta bila potomak Jakova I. Škotskog. Byronova majka morala je prodati zemlju i titulu kako bi platila dugove svog supruga, koji je u dvije godine uspio proćerdati njezino veliko imanje. Ubrzo ih je napustio.
Maleni George rodio se s deformiranim stopalom te je čitav život bio hrom.
Imitirali su njegov stil pisanja i odijevanja
S navršenih deset godina Byron nasljeđuje naslov svog prastrica te postaje Lord Byron. Školovao se na Cambridgeu, gdje je zapao u velike dugove te je vodio buran ljubavni život, što sa ženama, što s muškarcima. Svoju prvu zbirku pjesama objavio je 1807. pod naslovom „Sati dokolice“. Kritičari, osobito oni iz Škotske, nisu mu bili nakloni. Kao odgovor na loše kritike dvije godine kasnije objavljuje drugu zbirku pjesama pod nazivom „Engleski pjesnici i škotski kritičari“ u kojoj napada stavove engleske literarne zajednice. Iste, 1809. godine postaje član Gornjeg doma, no već nakon diplome odlazi u Portugal i na Bliski istok na dvije godine. Iskustva i doživljaji s putovanja inspirirali su njegovo najpoznatije djelo „Putovanje Childea Harolda“ iz 1812. godine, zbog kojeg postaje priznati pjesnik u Engleskoj. Byron je postao toliko omiljen i slavan da su se njegov stil pisanja, odijevanja i ukus počeli imitirati, a on sam je izjavio: „Jedno jutro sam se probudio i otkrio kako sam slavan.“
Brakovi, skandali i razvratan život
Godine 1815. sklapa brak s Anne Isabelle Milbank te s njom dobiva kćer Augustu Adu. Ada je bila matematički genije te se smatra prvim računalnim programerom, zahvaljujući njezinom radom na uređaju za računanje Charlesa Babbagea. Brak je ubrzo propao zbog skandala o navodnom incestu s njegovom polusestrom Augustom Leigh. Byrona su izopćili iz društva te je 1816. bio prisiljen otići iz Engleske. Odselio se u Ženevu gdje se ponovno oženio i imao još jednu kćer. Potom odlazi u Veneciju gdje vodi razvratan život te ulazi u novu vezu s 16-godišnjom groficom Teresom Guiccioli, koja je bila udana za 60-godišnjeg grofa Guicciolija. No iz Italije je protjeran zbog potpomaganja karbonara, koja je Teresa simpatizirala. Oduvijek bio pobornik liberalnih stavova i nacionalne nezavisnosti, te se potom pridružio grčkom ratu za neovisnost, protiv Osmanskog Carstva. Dok se spremao za napad na osmansku tvrđavu kod Lepanta razbolio se od groznice i umro 19. travnja 1824. – među ustanicima – u 36. godini života.
Lord Byron, portret naslikao Richard Westall
Idealizirao je pojedinca, strast i sudbinu
Byron je bio najistaknutiji engleski romantičar, ujedno i simbol europskoga prevratničkog romantizma. Utjecaj njegova pjesništva i života širio se Europom kao novi osjećajni odnos prema stvarnosti, što su pratile i goleme naklade njegovih djela. U svojim pjesmama i dramama idealizirao je autentičnost primitivnih, ljepotu netaknute prirode, borbu jakog pojedinca za vlastitu samobitnost nasuprot općim težnjama industrijalizacije i komercijalizacije građanskog društva. U pjesništvo je unio dotad nepoznate elemente izravne strasti, „demonskoga“ i sudbonosnoga, kao i melankolični osjećaj „svjetske boli“ i poraza u sukobu s objektivnim svijetom. Byron je snažno utjecao na romantičare poput Puškina, Mickiewicza i djelom na Goethea.
Ovako je govorio i pisao Byron:
Ljubav će naći put stazama na kojima se i vukovi boje loviti.
Prijateljstvo može prerasti u ljubav, ali ljubav nikada ne prerasta u prijateljstvo.
Ne postoji instinkt poput instinkta srca.
Ja jedino izlazim onda kada poželim osvježiti svoju želju da budem nasamo.
Ne plaši se neznanja, boj se lažnog znanja, jer od njega dolaze sve nesreće na svijetu.
U meni postoji nešto pagansko čega se ne mogu otarasiti. U biti u sve sumnjam, ali ništa ne poričem.
Srce se može slomiti, ali može i nastaviti živjeti slomljeno.
Ja sam pepeo, gdje sam nekad bio vatra.
Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek.
Zašto ga je voljela? Radoznala budalo, šuti! Zar je ljudska ljubav ovisna o ljudskoj volji?
Ja se iskreno nadam da ćemo se voljeti cijeloga našeg života baš kao da se nikada nismo ni vjenčali.
Ne volim ljude manje, nego samo volim prirodu više.
Istina je uvijek čudna. Čudnija i od fikcije.
