Osim književnog uspjeha, Marija Jurić Zagorka u hrvatsku će povijest ući i kao prva hrvatska profesionalna novinarka. Danas ju zasigurno možemo opisati kao osobu koja je živjela ispred svoga vremena, a do vrha hrvatske književnosti probila se usprkos okolnostima, nipošto zahvaljujući njima.
Foto: Marija Jurić Zagorka | visitzagorje.hr
Rođena je na današnji dan 1873. godine u Negovcu kraj Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskom zagorju u imućnoj obitelji. Unatoč tome, djetinjstvo joj je zbog nesređenih obiteljskih odnosa bilo poprilično nesretno. U školi se isticala kao iznimno nadarena učenica, a nekakav viši oblik formalnog obrazovanja nije stekla. Otac ju je pokušao poslati u Švicarsku na studij, ali je na inzistiranje majke sa samo 16 godina stupila u dogovoreni brak s Mađarom Andrijem Matrajem.
Muž joj je bio mađarski nacionalist koji se zagovarao za mađarizaciju hrvatske. Iako nije imao razumjevanja za Zagorkine ideale, pokušao ju je nagovoriti da svoj talent za pisanje provede u sklopu mađarske propagande. Nekoliko godina kasnije, Zagorka bježi iz Mađarske i uspješno sređuje rastavak braka. Nastanjuje se u Zagrebu gdje će doživjeti duboku starost.
Novinarska karijera i književni opus
Svoj prvi članak objavila je 1896. godine u Obzoru, a nakon toga na preporuku biskupa Josipa Juraja Strossmayera ulazi u redakciju Obzora kao stalna novinarka. Naravno, bilo je kompromisa – većinu tekstova pisala je ili pod pseudononimom ili anonimno. Glavni urednik Šime Mazzura smatrao je da je prisutstvo ženske osobe u redakciji “kulturni i moralni skandal”, ali je Marija Jurić Zagorka bila toliko dobra novinarka da je se nisu mogli lako riješiti.
Usporedno s karijerom novinara, s kojom je zarađivala svoj kruh, počinje se baviti književnošću. Njeni romani bili su popularni i često su dizali naklade. Najpoznatija je po pisanju povijesnih romana u kojima je ispreplitala romantične priče i prepričavala nacionalnu povijest. Njeni romani, iako su bili popularni, nisu bili smatrani dovoljno ozbiljnima u tadašnje vrijeme te su je otpisivali kao šund.
Dvadesetih godina prošloga stoljeća proslavila se serijalom romana Grička vještica koji joj je osigurao posebno mjesto među tadašnjim čitateljstvom, ali i u povijesti hrvatske književnosti.
Godine 1925. osnovala je prvi hrvatski ženski časopis “Ženski list” i “Hrvaticu”, kojima je bila i urednica. Turbulentna politička situacija za vrijeme Drugog svjetskog rata nije joj donijela ništa dobro, a NDH joj je čak zaplijenila imovinu. U Zagrebu je ipak doživjela duboku starost, umrla je 1957. godine – a pokopana je na Mirogoju u arkadama zaslužnih građana.
