Od četvrtog stoljeća nadalje, rimokatolički oblik kršćanstva bio je najveći i najdominantniji oblik kršćanstva u svijetu. I uspješno se zadržao u takvom obliku do ranog 16. stoljeća kada je njemački svećenik i teolog Martin Luther proveo protestantsku reformaciju. Religijska povijest u europskom kontekstu od iznimne je važnosti jer nam pomaže u shvaćanju na koji način su ljudi gledali na svijet oko sebe i na svoju zajednicu. Također, nakon raskola zapadne rimokatoličke denominacije na prvotno dvije, pa tri, pa četiri i do danas nekoliko tisuća različitih oblika kršćanstva, protestansku reformaciju ne možemo promatrati iz čisto religijske perspektive nego i političke.
Foto: Martin Luther, portret Lucasa Cranacha starijeg
Opisati utjecaj i moć koju je Crkva posjedovala u srednjem vijeku vrlo je teško dočarati. Lokalni svećenici u gotovo cijeloj Europi igrali su veliku ulogu u životima običnog puka – od njihova krštenja, do ispovijedi i bolesničkog pomazanja. Većina ljudi u srednjem vijeku srela je jednu osobu koja je mogla čitati Bibliju (koja je u to vrijeme bila dostupna samo na latinskom jeziku) – njihovog lokalnog svećenika. Crkva je tada posjedovala čak jednu trećinu posjeda u Europi što ju je lansirao u najmoćniju ekonomsku i politički silu na kontinentu. Tadašnji pape su imali autoritet nad svim kraljevima europskim kraljevima, a svu tu silnu moć je otprilike srušio jedan tvrdoglavi svećenik, Martin Luther.
Moć kvari, apsolutna moć apsolutno kvari
Luther je rođen 1483. godine i prvotno je bio student prava, no kao ni većina studenata prava – nije bio pretjerano oduševljen štrebanjem. Iznenada je prekinuo studij i uključio se u svećenićki red augustinaca. Godine 1505. poslan je u Rim na diplomatsku misiju i ostao zapanjen raskošnim životom i korupcijom koju je tamo uočio. Ubrzo nakon toga, zaposlio se na novootvorenom sveučilištu u Wittenbergu gdje je predavao teologiju. Detaljno je proučavao svete spise i došao do zaključka da spasenje ne dolazi iz sakramenata, oprosta grijeha ili nečeg trećeg, nego isključivo kroz vjeru. Tada je i skovao svoju krilaticu na latinskom ‘Sola fide‘ – samo vjera.
Lutherova interpretacija ‘Sola fide’ narasla je u ogroman konflikt između katoličke crkve i njega, a eskaliralo je kada je Crkva poslala fratra Johna Tetzela u njegov Wittenberg. John Tetzel je bio svećenik koji je, kao i ostali svećenici u to vrijeme, prodavao oprost u zamjenu za novac. Tako su bogataši mogli jednostavno doći kod njega, isplatiti mu određenu sumu novca, a Tetzel bi im oprostio sve grijehe, kako one u prošlosti, tako i one u budućnosti. Luther je smatrao kako takva stvar ne bi smjela imati cijenu, niti se prodavati.
Eskalacija u revoluciju
Najvažniji trenutak u reformaciji dogodio se 1517. godine, za vrijeme Tetzelovog posjeta Wittenbergu, kada je Luther dramatično na vrata od crkve zakucao famoznih 95 teza o crkvenoj dogmi. Rezultat toga je niz debata koje je vodio s drugim svećenicima koji jednostanvo nisu razumjeli njegov naum, te je kroz te debate napravio još veću distancu od Crkve i dodatno radikalizirao svoje teze. Tako je došao do ideje da tadašnja crkva, niti njeni djelatnici, ne posjeduju spiritualnu moć koju tvrde da posjeduju i odbacio je dogmu o nepogrešivosti pape, dapače, tvrdio je da papa konstantno čini greške.
Luther nije bio prvi kritičar crkve i crkvenih dogmi, no imao je moćnog saveznika kojeg njegovi prethodnici nisu imali – stroj za tiskanje. Između 1517.-1526. tiskano je preko 2.000 Lutherovih radova, pamfleta, postera, čak i stripova. Budući da je svećenstvo u tom razdoblju bila najpismenija klasa ljudi, time je zadobio velik broj svećenika na svoju stranu. Još jedan radikalan korak naprijed bilo je i Lutherovo prevođenje i tiskanje Biblije na njemačkom jeziku – i po prvi puta u povijesti Bibliju je bila dostupna za čitanje širokim masama ljudi. Time je pridobio i puk na svoju stranu, a njegov prijevod Biblije tiskan je u više od 100.000 primjeraka.
Papa je bio gnjevan, te je Luthera i njegove sljedbenike isključio iz crkve i prokleo ih. Zahvaljujući Lutheru, brojni drugi ljudi su dobili mogućnost interpretacije Biblije, te su frakcije rasle. Uz luterance, pojavljuju se i kalvinisti, zvinglijanci, anabaptisti i mnogi drugi. Nekontrolirani porast raznih frakcija doveo je do destabilizacije odnosa moći, društvenih nereda i revolucija.
Političke posljedice u Europi
Prinčevi i kraljevi u Europi su, ponukani Lutherovim neposluhom Crkvi, ubrzo shvatili kako sva moć i novac koju Crkva posjeduje može biti njihova. Ipak, moć i novac su valjda dvije stvari koje monarsi obožavaju posjedovati. Nakon desetak godina gašenja seljačkih pobuna koje su se tada pojavljivale u Europi, Lutherova reformacija će ući u povijest kao prekretnica u religioznim pravima pojedinaca. Od ukupnog broja kršćana na svijetu, koji je nešto više od 2 milijarde, broj protestanata se procijenjuje na 920 milijuna. Ipak, najvažniji doprinos je pojava građanskog ponašanja ”protesta” i ”reformacije”, koji su postali su ključni mehanizmi u europskoj povijesti i održali se do danas. Martin Luther umro je na današnji dan 1546. godine.
https://www.youtube.com/watch?v=cpiPANJGTQo
