Srednjovjekovni Klis bio je jedna od žarišnih točaka hrvatske obrane protiv turskih osvajača. Kliška utvrda jedna je od najcjelovitijih primjera fortifikacijske arhitekture u Hrvatskoj, a nalazi se na strateški važnom području u sadašnjoj Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zbog položaja koji je Splitu otvarao put prema Zagori i Bosni, stoljećima su se na tom prostoru vodile bitke za prevlast. Iako se Kliška utvrda prvi puta spominje već u 5. stoljeću, najpoznatija je upravo zbog doba turskih ratova.
Foto: Petar Kružić u bitci protiv Turaka, slika Josipa Horvata Međimureca
Klis je dugo vremena predstavljao neosvojivu hrvatsku utvrdu. Ona je bila sjedište uskoka, hrvatskih boraca protiv turskih i mletačkih osvajača. Velik dio protuosmanlijskih ratova u 16. stoljeću dogodio se upravo u Hrvatskoj, na križanju tri velika carstva – habsburškog, mletačkog i osmanskog. Ratna situacija iznjedrila je znamenite hrvatske vojskovođe i ratnike, a jedan od njih bio je kliški kapetan Petar Kružić.
Bitka za Klis 1537. godine
Klis, ali i okolna područja, često su bili pod opsadom tijekom višegodišnjih nastojanja otomanskog carstva kojima je krajnji cilj bio uspostaviti carstvo u Europi sve do Beča. Petar Kružić je uspješno obranio Klis od Turaka u nekoliko navrata 1524., 1527., 1530. i 1531.
Ipak, svaka obrana tvrđave ga je koštala – ostajao je s manje vojnika, a nerijetko je vladala glad i nestašica osnovnih ljudskih potrepština. Razlog tomu je i nedostatak pomoći od habsburškog kralja Ferdinanda.
Turci su 1536. poslali više od 23.000 vojnika i započeli su posljednju opsadu Klisa. Petar Kružić na raspolaganju je imao 6.000 vojnika i dobro se držao preko godinu dana. Sljedeće godine, na današnji dan, Klis je pao u turske ruke, a Petar Kružić je pogubljen dekapitacijom. Turci su Klisom upravljali preko 100 godina nakon te bitke, sve do 1648. godine kada je vraćen u mletačko-hrvatske ruke.
_____________________________
Pročitajte što se dogodilo jučer [12.3.] na linku ovdje.
