Zagrebački kvartovi: povijesni presjek i duh nekog drugog vremena u Muzeju grada Zagreba
Krajem Drugog svjetskog rata, Trnje postaje moderni centar socijalističkog grada. Proces transformacije iz predratne radničke četvrti izložbom je popraćen u cijelosti, a karakter ove četvrti, koji se mijenjao po etapama razvoja, uhvaćen je u svom izvornom obliku i preseljen u Muzej grada Zagreba, gdje se kroz nekoliko medija moguće vratiti u prošlost i posjetiti Trnje – kakvo je nekad bilo.
Foto: mirovina.hr
U Muzeju grada Zagreba na Gornjem gradu otvorena je izložba Trnje – prostor i ljudi, kao četvrta izložba u sklopu višegodišnjeg interdisciplinarnog projekta Zagrebački kvartovi.
Studijske izložbe Trešnjevka – prostor i ljudi (studeni 2017. – veljača 2018.), a zatim Trnje – prostor i ljudi (ožujak – lipanj 2018.), usredotočene su na prostorne transformacije i promjene životnih okolnosti kao posljedicu postupne integracije radničkih sirotinjskih četvrti i seoskih naselja u gradsko tkivo.
Foto: mirovina.hr
Projekt je započeo 2009. pripremama studijske izložbe Pola stoljeća Trnskog – priča jedna generacije. Izložbi su prethodila terenska istraživanja, istraživanja periodike, a dijelom i arhivskog gradiva, prikupljanje fotografija te razgovori sa stanovnicima kvarta.
Studijske izložbe nastoje posjetiteljima predstaviti kvartove i stanovnike spajajući pogled izvana (prostorni razvoj, izgradnja, društveni život, privreda, svakodnevica) s osobnim iskustvom ljudi koji su živjeli i žive na tim prostorima.
Od druge polovine 19. stoljeća do danas, zagrebački kvartovi Trešnjevka i Trnje bili su suočavani s brojnim transformacijama – kako arhitektonskim i urbanim, tako i društvenim, demografskim. Izložba ih objedinjuje na jednome mjestu i nudi detaljan presjek događaja koji su utjecali na promjene.
Foto: mirovina.hr
Sjećanja pojedinaca i fotografije iz obiteljskih albuma doprinose otvaranju i povezivanju Muzeja s građanima – priče ispričane iz perspektive stvarnih aktera prenose na izložbe djelić atmosfere kvartovske svakodnevice te pružaju pogled iznutra na prostor, događaje i vrijednosti.
Foto: mirovina.hr
Velik dio izloženoga materijala čine razni video formati – intervjui, monolozi, kratki igrani filmovi, dokumentarni izvještaji i dokumentarci, što Trnje još više uspijeva približiti svim posjetiteljima – kako starijima koje to vraća u neko drugo doba, tako i mlađima koji uživaju u usvajanju znanja o prošlosti svoga grada.
Foto: mirovina.hr
Foto: mirovina.hr
“Tu sam postal i ostal Trnjan”
Nekad periferija, a na početku 21. stoljeća širi centar grada, Trnje je mjesto brojnih metamorfoza. Izložba prati pojavu trnjanskog prostora na rubnim dijelovima karata Zagreba u 19. stoljeću, život sela i izgradnju radničkih naselja na „južnoj periferiji” između dvaju svjetskih ratova, razdoblje intenzivne modernizacije nakon Drugog svjetskog rata te postupnu integraciju Trnja u gradsko tkivo.
“Rijeka Sava je tu, jedan nasip uz nju
Gdje sam snivao najljepši san
Male kućice te, još me sjećaju sve
Tu sam postal i ostal Trnjan”,
stihovi su “kvartovskog dečka” Drage Diklića, rođenog Sinjanina koji je u Trnju odrastao i sazrio kao glazbenik. Legendarna pjesma Zagreb je najljepši grad nastala je, vjerojatno, upravo u Trnju, otkud dolazi jezgra Grupe 220.
Foto: mirovina.hr
Kulturna scena Trnja i prostora koji mu pripadaju doživljavala je promjene usporedno s procesom modernizacije. On se različitim ritmom i intenzitetom odvija od druge polovine 19. stoljeća do danas, a prate ga stalne mijene životnih okolnosti.
“Na Trnju je bilo tri kina, plesnjaka”, govori autorima izložbe Vlado Bušljeta, stanovnik naselja. Samo u Trnjanskoj ulici bila su dva kina – Buhara i Romanija. Trnjanskim kinima posvećen je značajan dio postava, kao i društvenim i kulturnim domovima koji su po završetku Drugog svjetskog rata bili žarišta društvenog života Trnja, ali i grada Zagreba. Unutar ovih domova osnivana su i brojna kulturno umjetnička društva.
Najpoznatije takvo društvo nastalo na prostoru Trnja postoji i danas pod imenom KUD Željezničar. Bez obzira na novo ime, mnogi članove ovoga društva još uvijek nazivaju jeđutovcima, prema Vinku Jeđutu, aktivistu i revolucionaru po kojemu je ono prvotno nazvano.
Foto: mirovina.hr
Industrija kao pokretač razvoja
Od administrativnog pripojenja trnjanskog prostora gradu Zagrebu 1850., preko izgradnje željezničke pruge koja je „presjekla” grad učinivši Trnje prometno izoliranom periferijom, do nerealiziranih planova stvaranja novog gradskog središta uz današnju Ulicu grada Vukovara tijekom druge polovine 1940-ih i 1950-ih, izložba nastoji kompleksno „zaroniti” u povijest prostora današnje gradske četvrti, navode autori koncepcije izložbe, Kristian Strukić i Goran Arčabić.
Foto: mirovina.hr
U drugoj polovini 19. stoljeća željeznica i industrija utječu na nagli razvoj Trnja. Istovremeno, pruga je razdvojila ovaj kvart od Donjeg grada, što ga je smjestilo na periferiju i oduzelo mu status naselja u centru grada. Ipak, ono se razvijalo i kasnije te je postalo jedno od najvažnijih naselja za industriju, koja je igrala presudnu ulogu za njegov napredak.
Foto: mirovina.hr
Analizirano je sedam prostora, koji zajedno predstavljaju kvart – Trnje. Urbanizam, arhitektura, modernizacija te društveni život i svakodnevica zastupljeni su povijesnim pregledom za svaki dio grada koji je teritorijalno ili sadržajno vezan uz Trnje.
Organizatori izložbe ističu kako su nastojali učiniti vidljivim razne dijelove gradske četvrti, povijesna naselja i prostore s vlastitim (pod)identitetom: Cvjetno naselje, Vrbik, Martinovku, Staro Trnje, Kruge, Savicu, Sigečicu i Kanal.
Foto: mirovina.hr
Sjećanja stanovnika i fotografije iz obiteljskih albuma oživljavaju staro Trnje i pozivaju na kolektivno promišljanje o njegovoj povijesti, ali i sadašnjosti.
Povijest svakog kvarta ispričana u prvom licu, iz perspektive stvarnih aktera, izložbu čini interaktivnom, te se svatko može povezati s prostorom i stanovnicima gradske četvrti, objašnjavaju autori.
Izgubljene uspomene vraćene u muzej
Poplava 1964. obilježila je i živote Trnjana, koji su za izložbu podijelili svoja sjećanja i iskustva vezana uz tu katastrofu. Fotografije iz tog razdoblja velikim su dijelom uništene u poplavi ili kasnije izgubljene, no autori su uspjeli pronaći arhivu foto i video sadržaja koji predstavlja poplavu kroz stvarne priče iz života stanovnika naselja.
Foto: mirovina.hr
Jedan od najpoznatijih hrvatskih sportaša, Dragutin Šurbek, rođen je u Trnju, pa je i njemu posvećen dio izložbe. Izložen je njegov pehar koji je dobio za osvojeno prvo mjesto na zagrebačkom prvenstvu u stolnom tenisu iz 1960. Njegova sportska karijera tamo je tek započela. Reket kojim je 24 godine nakon toga igrao na europskom prvenstvu u Moskvi izložen je na istome mjestu.
Foto: mirovina.hr
Malo tko se sjeća takozvanih bugarskih vrtova, nazvanih tako jer su najpoznatiji opskrbljivači gradskih tržnica bili vrtlari porijeklom iz Bugarske. Trnjanski je prostor služio kao gradski vrt, izvor proizvoda za prodaju na tržnicama diljem grada.
Izložba podsjeća i na izgradnju koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, Gradske klaonice, Palače pravde, Mosta slobode i poznatih zagrebačkih nebodera na Vrbiku, takozvanih Raketa, te prati društvena, politička i gospodarska zbivanja koja su se usporedno s tim procesima odvijala.
Foto: mirovina.hr
Značaj Trnja kojega su rijetki svjesni je i u njegovoj vizualnoj atraktivnosti koja je privukla brojne filmaše. Na izložbi, Trnje je predstavljeno kao “najfilmičniji zagrebački kvart” uz koji su vezana neka od najvažnijih hrvatskih filmskih ostvarenja. Kužiš stari moj, Ritam zločina i San o ruži samo su neki od ovdje snimljenih igranih filmova. Redatelj posljednjih dvaju, Zoran Tadić, najtrnjanskiji je hrvatski redatelj čiji dokumentarac Kašinska 6 prati rušenje kuće u ovoj ulici, na mjestu gdje će kasnije niknuti Fakultet elektrotehnike i računalstva.
Muzej grada Zagreba još jednom je podsjetio na značaj očuvanja gradske i kulturne baštine kroz prisjećanje na ono što je bilo – i ono što smo bili – nekada. Usmena predaja, dokazuju autori izložbe, ponekad je najpouzdanija metoda prenošenja znanja. Stanovnici koji su živjeli i radili u Trnju te sudjelovali u njegovom razvitku najbolji su svjedoci vremena u kojemu su se odvijali procesi modernizacije i industrijalizacije ovoga kvarta. Oni su ti koji čine Trnje, pa tako i izložbu. Zahvaljujući njima, Trnje je živjelo – i živjet će.
Na jednom mjestu objedinjena povijest sedam zagrebačkih naselja koja zajedno čine Trnje, ne prikazuje samo što se dogodilo, kada i kako, nego za sve važne prijelomne točke u razvoju grada nudi subjektivne stavove njegovih stanovnika i prenosi osjećaj, duh grada tog vremena.
U sklopu projekta Zagrebački kvartovi, Trnje se pridružuje Dubravi, Maksimiru i Trešnjevki koji su već predstavljeni i istraženi do detalja. Brojne uspomene stanovnika drugih kvartova tek čekaju na svoj izlazak u javnost. Tada će, kao i ove dosadašnje, zajedno stvoriti priču koja ostaje zauvijek dostupna onima željnih prisjećanja vlastitog identiteta, prošlih vremena ili života svojih predaka.
