Vrt na šestom katu? Moguće je! Evo što sve na terasi zgrade uzgaja Kristina Bokanić
Mrkva, rotkvica, grašak, blitva, rajčica, tikvice i još puno toga, pa čak i limun i maslina mogu rasti na vašem balkonu! Ne vjerujete? Uvjerit će Vas priča 40-godišnje Slavonke Kristine Bokanić, koja je svoj stan na 6. katu zgrade u Zagrebu nadopunila pravim vrtom!
Urbana vrtlarica, po zanimanju novinarka, oduvijek je voljela boraviti u prirodi
Još kao mala Kristina je dosta vremena provodila u prirodi. Obje bake imale su ogromne vrtove, priča nam, jedna u Slavonskom Brodu, a druga u obližnjem selu.
– Sjećam se onih divnih mirisa kad se radio sok od domaćih višanja, pekmez od vinogradskih bresaka, sok od rajčica, ajvar, kiseli krastavci i domaći kiseli kupus. Ajme, kako je to povrće bilo ukusno. Jedna baka je bila dijabetičar pa je pazila na količine šećera koje stavlja u zimnicu. Druga baka je bila legenda – uzgojila je bananu usred Slavonskog Broda! Zahvaljujući njima dvjema znam kakav okus treba imati organski uzgojeno voće i povrće, kaže Kristina.
Vrt na balkonu u rano proljeće / Foto: Kristina Bokanić
Organski vrt kao odgovor na bolest
Tijekom srednjoškolskog obrazovanja planirala je studirati biologiju, smjer botanika, ali život ju je odveo u novinarstvo koje obožava, no koje ju je, priznaje, psihički samljelo:
– U 26.godini života dijagnosticirana mi je hipotireoza odnosno usporen rad štitnjače, što je za mene bio neopisiv šok jer sam uvijek bila ona koja je pucala od zdravlja. Propisanu hormonsku terapiju nisam vidjela kao dugoročno prihvatljivu opciju pa sam počela malo detaljnije istraživati hranu. Vjerujem da je hrana lijek, ali samo ako je uzgojena organski, bez pesticida, herbicida, fungicida i ostalih otrova kojima se prska voće i povrće koje potom unosimo u sebe. Nije ni čudo da rapidno raste broj autoimunih bolesti. Odlučila sam nešto poduzeti, spojiti ugodno s korisnim i tako sam prije 6 godina počela kreirati vrt na terasi, pokraj svog stana. Mogu reći, nikad bolja odluka.
Posebno mjesto na balkonu za začinsko bilje / Foto: Kristina Bokanić
Od rajčica do naranči…
U Kristininom vrtu rastu rajčice (velike sorte), feferoni, cikla, mrkva, poriluk, rotkvice, celer, grašak, cvjetača, brokula, maslina, limun, jagode, borovnica, aronija, grah, blitva, krumpir, začinsko bilje te ljekovito i samoniklo bilje.
– Ove godine sam, uz sve navedeno, posadila i četiri različite sorte tikvica, tri sorte bundeva te dinju. Njoj se posebno veselim. Terasa na kojoj je vrt nalazi se na južnoj strani zgrade pa je sunce obasjava cijeli dan. Nažalost, na udaru je i južnih vjetrova koji su posljednjih godina sve intenzivniji, pa u izradi vrta moram posebno voditi računa gdje ću što saditi. Sve što idu u visinu, poput rajčice, stavljam uza zid gdje mogu dobiti dobar i čvrst oslonac u slučaju jake južine. Klimatske promjene su sve izraženije pa je i vrtlarstvo sve zahtjevnije, osobito u gradu, ističe Kristina.
Na njenoj terasi, osim standardnih stanara manje-više svih vrtova, rastu i neke egzotične biljke. Ponosna je na svoje citruse:
– Imam dva stabla limuna koji me svake godine nagrade ogromnim, sočnim plodovima. Ove sam godine uspjela uzgojiti i sadnice naranči, od plodova s Mljeta, koje ću za koju godinu morati cijepiti ako želim i dalje ubirati plodove. Uzgojila sam i maslinu, a vrtlarski crv mi cijelo vrijeme šapće da probam i s ananasom. Tko zna, možda…
U Kristininom vrtu na šestom katu odlično uspijeva limun / Foto: Kristina Bokanić
Za početnike mrkva, rotkvica, grašak…
Teško se oteti dojmu da je Kristina pravi profesionalac među vrtlarima u gradu pa je pitamo koje bi biljke savjetovala početnicima:
– Najjednostavnije za uzgoj pokazale su se mrkva, rotkvica, grašak, blitva i začinsko bilje. To su biljke koje bih preporučila za uzgoj svim početnicima. Bez imalo muke uspijevaju u običnim posudama od nekih 20 centimetara visine, ne traže gotovo nikakvu brigu već samo dovoljno sunca i vode. Dobro ih je katkad prihraniti, ali uspijevaju i bez toga. Potreban je samo kvalitetan supstrat (zemlja) i to je to. Rotkvica i grašak jako brzo daju plod nakon sjetve, no mrkvi treba oko pola godine od sjetve do ploda. Ali isplati se čekati. Inače, listovi mrkve su idealna zamjena za list peršina, a odlični su i kao baza za domaći pesto, umjesto bosiljka.
Što se tiče dohrane i zaštite biljaka, za Kristinu trgovine ne postoje – sve preparate proizvodi sama:
– Sve se može proizvesti od namirnica koje su nam svakodnevno dostupne, odnosno od biootpada. Čisti kalcij dobivam od ljuski jaja koje otapam u jabučnom octu, jer rajčice, paprika, krastavci i tikve obožavaju kalcij. Tu je i tekuće gnojivo od ljuski crvenog luka i pepela koje je krcato kalijem, fosforom i željezom, a usput djeluje i kao zaštita povrtnica od gljivičnih oboljenja. Kora banane je idealan izvor kalija (iako koristim banane iz tzv. ekološkog uzgoja, prije izrade gnojiva koru uvijek isperem u otopini sode bikarbone, alkoholnog octa i vode). Kad kreneš malo podrobnije istraživati zapravo shvatiš koliko toga možeš napraviti sam pa ideja o samoodrživosti i nije toliko nedostižna.
Uzgoj rotkvica odličan je izbor za početnike u vrtu / Foto: Kristina Bokanić
Vrt je za Kristinu cjelogodišnji posao, no s dolaskom proljeća aktivnosti na otvorenom sve je više. Uskoro je očekuje nova faza sadnje:
– Sada se mogu sijati tikvice, bundeve, kupusnjače. I ja ću za koji dan u sjetvu brokule, cvjetače, kelja pupčara i cikle, taman da su spremne za konzumaciju pred zimu. U svibnju se stigne manje više sve posijati, osobito u posudama. Ne bih jedino preporučila sjetvu graška i rotkvice jer su to kulture koje ne vole vrućinu, a kako uskoro stižu ljetne žege, ne bi bilo loše sjetvu tih povrtnica ostaviti za kraj ljeta.
Vrtlarenje je odmor i lijek
Kao i gotovo svaki hobi, i vrt zahtijeva određena ulaganja, ali ne prevelika ako uzmemo u obzir što nam se iz njega vraća.
– Svaki početak iziskuje određene troškove. Ako govorimo o uzgoju vrta na balkonu, terasi ili u stanu, za početak potrebna je kvalitetna zemlja, posude i sjeme, odnosno sadnice. Ovo potonje je najmanji trošak. Čak ni posude ne moraju biti trošak, iste je moguće napraviti od starih dasaka, paleta, posuda koje su za otpis, platnenih vreća i slično. Najveći trošak je kvalitetan supstrat, npr. 20kg organske zemlje stoji oko 50 kuna. Namjerno sam naglasila organsku zemlju jer je u njoj najmanja koncentracija teških metala. No i tu si možete pomoći izradom vlastitog komposta, u improviziranom komposteru za koji vam je ipak potreban određeni prostor, najbolje na balkonu ili terasi, daleko od izravnog sunca i padalina. Kad bih sad stavila na papir grubi izračun svih troškova vezanih uz moj vrt u posljednjih 6 godina vjerojatno bih se onesvijestila, no vrtlarenje je duhovna hrana, odmor i lijek, tako da mi je odavno vraćeno sve ono što sam uložila, naglašava Kristina.
Ova urbana vrtlarica biljke uzgaja sama od sjemena koje dobije, sačuva ili nabavi u sezonskim razmjenama sjemena. U njenom vrtu nađe se i poneka kupljena sadnica, uglavnom začinskog bilja. Ali ponosi se svojom lavandom koju je sama uzgojila iz sjemena i godinama je pažljivo održava.
Kristina slika jestivim bojama dobivenima od voća, povrća i bilja
Iako sve ovo možda zvuči suviše komplicirano, valja se sjetiti da je i Kristina počela s tu i tamo nekom posudom:
– Najbolje je početi s nečim jednostavnim, primjerice rotkvicom. Ona ima vrlo kratak period vegetacije pa već nakon mjesec i pol dana od sjetve imate ukusne, sočne i pikantne plodove. Za izradu vrta na balkonu ili terasi potrebna je samo dobra volja, pozitivan stav i malo novca. Vrtlarstvo je najkorisnija djelatnost kojom se netko, tko ima volje i želje, može baviti. Osim što vas tjera da budete na zraku, vrtlarstvo vam omogućuje neograničenu količinu vitamina D, a znanstveno je dokazano i da mikroorganizmi iz zemlje, Mycobacterium vaccae, povoljno utječu na ljudsko zdravlje potičući proizvodnju serotonina – hormona sreće.
Nesumnjivo je da vrtlarstvo razvija i kreativnost. Osim što na svojoj Facebook stranici Greentanje objavljuje korisne savjete o vrtlarenju na balkonu, ova profesionalna novinarka i hobi vrtlarica prošle godine je počela slikati vrtlarske motive sirovim bojama dobivenim od voća, povrća i samoniklog bilja, pri čemu su nastali takozvani ‘jestivi crteži’. Planira pokrenuti radionice za sve uzraste, na kojima će se slikati sirovim bojama, a polaznici će dobiti i korisne savjete kako otpadnu ambalažu iskoristiti u izradi vrta.
