Vinar Ivan Enjingi: ‘Sam nikada nisam popio čašu, a planiram raditi dok sam živ’

Ivana Moslavac
27. travnja 2025.
Priče
A- A+

Vinar i vinogradar Ivan Enjingi još uvijek njeguje stoljetnu tradiciju koju su započeli njegovi djedovi doselivši se iz Mađarske u Hrnjevac kod Kutjeva. Ovim se poslom bavi od malih nogu, a kako kaže, radit će ovo dok je živ jer voli prirodu i ljude. Uskoro će proslaviti 85. rođendan, a ekološkim uzgojem vina bavi se već 37 godina. Vinogradi se nalaze na obroncima gore Krndije, za Mirovina.hr je ispričao kako ima 12 sorti grožđa te 20 tipova vina.

Vinar Ivan Enjingi i njegovi vinogradi

Vinar Ivan Enjingi i njegovi vinogradi | Foto: Snimak zaslona/Canva

Vinar Ivan Enjingi iz mjesta Hrnjevac kod Kutjeva tradiciju proizvodnje grožđa i vina naslijedio je od svojih djedova. Njegovi su prethodnici na obronke gore Krndije došli još 1882. iz Mađarske, točnije s Balatona. Još uvijek aktivni 84-godišnjak ovim se poslom bavi otkad zna za sebe, a kako ljubav prema uzgoju vinove loze i proizvodnji vina njeguje i dalje, ispričao je za Mirovina.hr.

‘Imam 60 hektara vinograda, oko 500.000 loza’

Vinar Enjingi uskoro će proslaviti 85. rođendan, a kao malo dijete je baki pomagao u pretakanju, zatvaranju slavine i punjenju kanti s mladim vinom. Kada je odrastao morao je ići u vinograd iako još uvijek to baš i nije volio, kako nam je objasnio. Kroz rad je sve zavolio i odredio si da mu to bude zanimanje.

– Moji su inače bili majstori i obrtnici, od željeza i drveta, sve su radili, a zemlje su imali za sebe, hranu, blago koliko je bilo i vino za sebe i svoje potrebe, nekih 2.000 panjeva. Zavolio sam taj razvoj loze, kako raste i napreduje. Danas imam 60 hektara vinograda, oko 500.000 loza, panjeva. Od toga proizvodim svoje vino, trenutno imam zaposlenih 20 ljudi i to tako funkcionira. Od tog svega što radim, naučio sam, iskusio putujući i družeći se s vinarima svijeta pa i Europe da je u životu za zdravlje i za dulji život bitno proizvoditi zdravu, ekološku hranu i piće. Ukupno 37 godina proizvodim ekološku hranu i piće, kazao je.

Vinogradi su smješteni na obroncima Krndije

Goran Fruk ispred voćnjaka
Rezidba voćaka: Profesor nam je otkrio kako se pravilno radi, ali i koji je alat najbolji

Vinogradi se nalaze na obroncima gore Krndije na južnim pozicijama. Većina je u vulkanskom kamenu što doprinosi vinu posebne kvalitete i okusa, objasnio nam je 84-godišnjak. Ima 12 sorti grožđa, a proizvodi oko 20 tipova vina što iz redovnih, što iz kasnih berbi, prema potrebama i željama tržišta, a i mogućnostima prirode, kazao je.

– Da bi ekološki mogao proizvoditi imam i stado blaga, goveda Red angusa, oko 300 komada koji čiste prostore koji nisu za vinograde. Preko zime kada se hrane naprave od 1.500 do 2.000 kubika gnojiva koje se unosi u vinograd. Nažalost, ja sam sam jer svi su moji otišli u Zagreb, poženili se. Svidjelo im se u Zagrebu tako da nitko ne želi raditi ovaj posao, kazao je vinar.

Njegovi su pradjed i djed u ove krajeve doselili kada je još postojala Austro-Ugarska. Ti su prostori tada bili dosta zaostali, kako nam je objasnio. Enjingiji su kao majstori i obrtnici došli raditi poslove kojima se drugi tu nisu bavili. Najprije su došli između Pakraca i Daruvara, gdje su bili devet godina, a potom su stigli na ovo imanje gdje su zasnovali prve loze. Pradjed je zasadio kadarku i graševinu, a kako je 84-godišnjak istaknuo, i sam je još doživio te loze. Rezidba voćaka služi za održavanje ravnoteže rasta i rodnosti kako bi urod bio kvalitetan, a više nam je o tome ovdje rekao Goran Fruk, izvanredni profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

‘Planiram raditi dok sam živ, čovjek taj posao mora voljeti’

– Planiram raditi dok sam živ, dokle budem htio. Kako se čovjek ponaša u prirodi, kako se hrani, kako se vlada u prirodi tako je zdrav i tako živi. Sam nikada nisam popio nijednu čašu, samo degustiram miris, okus. Jedino ako je društvo, onda se popije koja čaša vina. Moji proizvodi su posebni jer su najzdraviji. To je proizvodnja s vrlo malo kemije, beznačajno, tako da ljudi piju bez posljedica za zdravlje. Jedna čaša dobrog vina ima 700, 800 sastojaka koji su iz prirode, samo se ne smije pretjerivati, rekao je.

Najviše prodaje graševinu i mješavinu više sorti. Jedno je u Londonu proglašeno kao najbolje svjetsko vino, među čak 4.500 uzoraka. Nastoji proizvesti najbolje što može svake godine, kako je rekao, da uvijek bude bolje i zdravije. Neke su godine lošije i slabije, ali bez obzira koliko ga bilo, mora biti kvalitetno. Zasad ova godina izgleda dobro, ali to nikada nije sigurno dok se ne pobere, otkrio nam je vinar Ivan i dodao kako je u nezavidnom položaju otkada je ukinuta protugradna zaštita. Tada nikada nije bila veća šteta od pet posto, a nakon toga je bilo godina kada je većinu toga stukao led, objasnio nam je.

– Nisam imao prilike školovati se jer mi je poslije Drugog svjetskog rata otac poginuo. Bili smo postavljeni na gospodarstvu da radimo. Putovao sam puno po vinarskom i vinogradarskom svijetu, učio, kupio knjige, platio ljudima da mi prevode jer nisam znao strane jezike. Htio sam saznati više rješenja koje će dati rezultat, zdravije i bolje vino. Čovjek koji se hoće baviti ovime, mora taj posao voljeti. Mora voljeti prirodu, ljude, a ne samo interes nego da čini dobro djelo na korist ljudi i prirode, zaključio je 84-godišnji vinar Enjingi.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap