Centar za kulturne djelatnosti plasirao je i četvrti video serijala u kojem se naši stari prisjećaju ključnih trenutaka i postignuća u svom životu, dijeleći pritom svoja iskustva s mlađim generacijama. Poruku za mlade ovoga puta ima umirovljeni pilot Zlatko Kurjaković govoreći: “Ako ne voliš letenje, mani ga se!”
“Od sedme, osme godine, čim bih čuo zvuk aviona, istrčao bih van i gledao hoću li ga ugledati. To me privlačilo od najranijih dana. Kada sa došao u Zagreb, to je bilo pred Drugi svjetski rat, bratić od moje mame je bio pilot lovac. Često je dolazio, bio je na aerodromu na Borongaju. Kada sam ugledao njegovu uniformu, sabljicu, znak, to me, jasno, fasciniralo” – prisjeća se početaka svoje ljubavi prema letenju umirovljenik Zlatko Kurjaković.
Sam je krenuo tim stopama pa je 1947. godine počeo letjeti na jedrilicama. Jedriličarstvom se intenzivno bavio do 1959. godine, a čak je bio i na jedriličarskim natjecanjima.
“Kad sam bio na drugoj godini strojarstva, počeo sam letjeti u pilotskoj školi aerokluba Zagreb. To je bilo na Borongaju. Za svo to vrijeme sam studirao, ali sam počeo sve više dolaziti na aerodrom, a sve manje na fakultet. Letio sam na 25 različitih tipova jedrilica, a do kraja letačke karijere letio sam na više od 50 tipova aviona” – govori.
Njegov DC-9 je letio cijelom Europom, Bliskim Istokom i Rusijom do Moskve. S DC-9 je prošao sve europske aerodrome. Na DC- 10 je otišao 1979. godine i s njim obletio cijeli svijet.
Kasnije su ga angažirali da organizira školovanje pilota na fakultetu. Tamo je proveo deset godina i radio kao profesor. Svake su godine školovali oko 20 pilota. Kroz njegove ruke prošlo ih je oko 400.
Ima poruku i za one koji razmišljaju o karijeri pilota.
“Ako ne voliš letenje, mani ga se. To je onda najopasnija stvar. Drugo, najopasnije je kad vas otac ili brat tjera da idete u pilote. To je onda grozno. A kad već postanete pilot, onda se treba sam usavršavati” – zaključuje umirovljeni pilot, profesor Zlatko Kurjaković.
Kampanju “Sjećanja za vječnost” sačinjenu od pet video serijala u kojima se naši stari prisjećaju ključnih trenutaka i postignuća u svom životu, dijeleći pritom svoja iskustva s mlađim generacijama, provodi Centar za kulturne djelatnosti.
Projekt Re-generacija provode u partnerstvu s Domom za starije osobe Pešćenica te Centrom za rehabilitaciju Komarevo, a financiran je sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
