Student Mihael dobio nagradu Hanfe: Objasnio zašto mirovinski sustav nije održiv
Student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Mihael Brusan dobio je godišnju nagradu Hanfe koja se dijeli za najbolje znanstvene i stručne radove. Zanimljivo je da u svom radu ovaj mladić analizira održivost mirovinskog sustava. Za Mirovina.hr ispričao je što ga je potaknulo da izabere baš ovu temu koja se tiče njemu tako daleke mirovine. I na taj način je osvojio 2.000 eura.
Student Mihael Brusan | Foto: Privatna arhiva/Pexels
Razgovarali smo sa studentom Ekonomskog fakulteta, Mihaelom Brusanom koji je dobitnik prve godišnje nagrade Hanfe za 2024. godinu. U radu je proučavao (ne)održivost mirovinskog sustava, a za Mirovina.hr otkriva što je zaključio te što ga je potaknulo da piše upravo o mirovinama.
Mirovinski sustavi neodrživi zbog starenja stanovništva
Student završne godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smjera Ekonomska analitika, pojasnio je kako je u radu htio predočiti način na koji demografski i makroekonomski elementi utječu na održivost mirovinskog sustava. Poticaj za pisanje ovoga rada bio je interes koji gaji prema makroekonomiji. To ga područje veoma zanima pa je na Katedri za makroekonomiju bio i demonstrator.
Posebno mu je zanimljiv predmet bio onaj koji se ticao demografije, točnije Demografsko-socijalni razvoj koji je slušao kod doc. dr. sc. Krešimira Ivande. Profesor Ivanda bio mu je i mentor pri pisanju rada za koji ga je Hanfa nagradila s 2.000 eura. Osim demografije i makroekonomije, istaknuo je da ga posebno zanima i područje ekonometrije te se zato i odlučio za smjer Ekonomske analitike na zagrebačkoj ekonomiji.
Njegov je rad pokazao da su ključne varijable koje utječu na neodrživost mirovinskog sustava zemljama Srednje i istočne Europe (CEE zemljama), upravo demografske. Prije svega na neodrživost mirovinskog sustava u Hrvatskoj i drugim zemljama koje pripadaju ranije navedenoj skupini, utječe proces demografskog starenja. Na demografsko starenje utječe totalna stopa fertiliteta koja je pokazatelj starenja odozdo, kako je Mihael objasnio, zatim je tu očekivano trajanje života koje je pokazatelj starenja odozgo, to jest vrha dobno-spolne piramide. Podsjetimo, prema zadnjim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje na 1,7 milijuna osiguranika dolazi 1,2 milijuna umirovljenika, što čini omjer od 1,39 u korist radnika, o čemu više možete pročitati ovdje.
‘Treći mirovinski stup pruža fleksibilnost’
U drugom dijelu rada naš je sugovornik analizirao perspektivu i ulogu drugog i trećeg mirovinskog stupa u Hrvatskoj u kontekstu održivosti sustava mirovinskog osiguranja. U radu je pisao o provedenim reformama, postojećem zakonodavnom okviru i strukturi imovine obveznih mirovinskih fondova.
– Drugi mirovinski stup, iako omogućuje potencijalne povrate na uložena sredstva, dolazi uz značajan tranzicijski trošak koji opterećuje javne financije u kratkom i srednjem roku. S druge strane, treći stup, temeljen na dobrovoljnoj individualnoj štednji, pruža dodatnu fleksibilnost, no ostaje nedovoljno iskorišten zbog niske participacije osiguranika, što se primarno pripisuje nedostatnoj financijskoj pismenosti populacije, objasnio je.
Mihael je u svom radu objašnjavao kako su drugi i treći mirovinski stup uvedeni na preporuku Svjetske banke početkom 2000-ih godina te da su se time pokušali ublažiti utjecaji nepovoljnih demografskih kretanja na održivost mirovinskog sustava. Pogotovo u vidu dugoročnog rasterećenja državnog proračuna. Mihael je u radu objasnio kako drugi stup otvara priliku za promjene i pruža potencijal za dugoročno rješenje problema, dok prvi mirovinski stup ovisi o demografskim procesima. Pisali smo kako je lani rekordan broj umirovljenika otišao u mirovinu iz drugog stupa, a o tome možete pročitati ovdje.
