Razgovarali smo s psihologinjom: 'Čitanje smanjuje usamljenost i jača mozak'

Osim što čitanje može biti zabavna i zanimljiva aktivnost, starijim osobama može pomoći očuvati pamćenje, pažnju i bistrinu uma, smanjiti stres i osjećaj usamljenosti. O tome smo razgovarali s psihologinjom Milom Podgornjak, a iz knjižnica smo doznali koje knjige umirovljenici najradije posuđuju. Jedno istraživanje koje je trajalo 14 godina pokazalo je da su redoviti čitači u manjem riziku od kognitivnog pada. Također, od čitanja profitiraju svi ljudi, bez obzira na razinu obrazovanja. Za one koji su izgubili naviku čitanja ili ju nikada nisu ni stekli, Podgornjak savjetuje da jednostavnu krenu od onoga što ih zanima.

Neki nakon lektire više nisu pročitali ni jednu knjigu, ali stručnjaci tvrde, a to potvrđuju i brojna istraživanja da čitanje u starosti nosi brojne dobrobiti. Razgovarali smo s psihologinjom Milom Podgornjak o važnosti čitanja za starije ljude i provjerili smo u knjižnicama što to umirovljenici čitaju. U Splitu je ove godine pokrenut projekt ‘Pedalama do priče – od knjižnice do praga’. S obzirom na to da su se stariji članovi knjižnice žalili da im je otežan dolazak do knjižnice, pokrenuta je dostava knjiga na električnim biciklima, više o tome ovdje.

Čitanje kao ‘mentalni trening’ za starije osobe

Psihologinja Podgornjak nam kaže da čitanje za osobe treće životne dobi može biti veoma dobar saveznik sretnog starenja. Čitanje starijima pomaže da ostanu mentalno aktivni, a u isto vrijeme to je izvor opuštanja i zabave. Podgornjak ističe da je čitanje kod starijih povezano s poboljšanjem raspoloženja, smanjenjem stresa, usamljenosti i simptoma depresije.

– Proces čitanja daje priliku za bolje razumijevanje sebe i drugih, kao i sagledavanje vlastite životne priče iz različitih kuteva te lakše prihvaćanje promjena koje dolaze sa starenjem. Uvođenje čitanja kao redovite navike može olakšati strukturiranje slobodnog vremena i pomoći u osmišljavanju svakodnevice kakva će održavati njihov osjećaj svrhe i pripadanja. Budući da je starenje prirodno popraćeno blagim opadanjem određenih kognitivnih sposobnosti – poput brzine kojom obrađujemo informacije – redovito čitanje kao način mentalnog ‘treniranja’ pridonosi očuvanju pažnje, pamćenja i subjektivnom osjećaju bistrine i fleksibilnosti, kazala nam je Podgornjak.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kako čitanje utječe na kognitivne sposobnosti?

Čitanje zahtjeva kognitivne procese poput pažnje, radne memorije, pamćenja, vizualne percepcije i jezičnog razumijevanja. Zbog toga nije čudno što se čitanje razmatra kao aktivnost koja štiti naše mentalne sposobnosti. Podgornjak nam govori kako je u 2021. objavljeno istraživanje koje je tijekom 14 godina pratilo navike čitanja i kognitivne sposobnosti starijih osoba. Studija je pokazala da su redoviti čitači u manjem riziku od kognitivnog pada u odnosu na nečitače ili one koji čitaju rijetko. Autori studije su istaknuli kako od čitanja mogu profitirati ljudi svih razina obrazovanja.

– Prema svemu što do sada znamo o starenju, najbolja strategija usporavanja kognitivnog pada jest općenito aktivan životni stil ispunjen raznolikošću. Čitanje samo po sebi neće pružiti čudotvornu zaštitu za mozak, ali je vrijedan alat u očuvanju njegovog zdravlja, posebno u kombinaciji s drugim poticajnim kognitivnim aktivnostima, naglašava Podgornjak.

‘Stariji čitaju jednako efikasno kao mlađi’

Psihologinja govori kako je dobro obratiti pažnju i na to što i kako čitamo. Fiktivni romani, primjerice, traže složenije razumijevanje i korištenje mašte nego novinski članak. Ne treba zanemariti niti promišljanje i raspravu o pročitanom ili povezivanje knjige s njezinom filmskom adaptacijom. Naime, takve aktivnosti samo će bolje učvrstiti neke veze među neuronima u mozgu, tvrdi Podgornjak.

– Rado bih istaknula činjenicu da stariji ljudi u pravilu čitaju jednako efikasno kao mlađi. Jedina razlika je u tome što se mozak s godinama počinje oslanjati na nešto drugačije strategije u razumijevanju i pamćenju pročitanog, čime vjerojatno kompenzira neke gubitke. Stoga, čitanje nikako ne smije biti obeshrabreno kod starijih osoba niti zanemareno. Naime, čitanjem mogu povećati prilagodljivost mozga i dopuniti svoje kognitivne ‘rezerve’, ističe Podgornjak.

Čitanje za ublažavanje osjećaja usamljenosti

Osobe treće životne dobi u povišenom su riziku od usamljenosti, što je ujedno prepoznat javnozdravstveni problem s obzirom na to da usamljenost nosi ozbiljan rizik za razvoj niza fizičkih i psihičkih bolesti. No, čitanje ublažava osjećaj usamljenosti kroz poistovjećivanje sa samim sadržajem, vrijednostima i porukama priče, tvrdi Podgornjak. Gradska knjižnica Slatina izdvojila je ukupno pet naslova knjiga koje umirovljenici trenutno najviše čitaju, više o tome pisali smo ovdje.

– Članstvo u knjižnici, navika posuđivanja knjiga, književni susreti, čitateljski klubovi – čitanje starijim osobama na mnogo načina pomaže proširiti socijalnu mrežu. Rasprave o pročitanom, bilo u knjižnici ili kod kuće s obitelji, savršen su teren za zbližavanje. Odnosi razvijeni kroz razmjenu mišljenja i emocija sigurno imaju veću šansu opstati, biti kvalitetniji i temeljiti se na iskrenom prihvaćanju i povjerenju. Procesi razmjene mišljenja, doživljaja i osjećaja, pa i iskazivanje neslaganja, kakvi se odvijaju u tom ambijentu mogu osnažiti socijalne vještine starije osobe, povećati njezino samopouzdanje, osjećaj vrijednosti i kompetentnosti. Grupne rasprave o knjigama, uključujući čitanje naglas unutar grupe, imaju potencijal osnažiti komunikacijske i jezične vještine, pažnju i koncentraciju starijih ljudi, poručuje Podgornjak.

Kako krenuti čitati?

U stvaranju bilo koje navike uvijek je dobro krenuti od onoga što nas zanima i motivira. Birajte knjige od vlastitog interesa ili one koje dotiču vama trenutno važne teme u životu, savjetuje Podgornjak. Ako ste prije voljeli čitati, prisjetite se dragih pisaca i naslova uz koje vežete lijepa sjećanja. Uz to, postavite realne ciljeve i ne opterećujte se brojem pročitanih stranica ili brzinom čitanja. Bitnije je ostati dosljedan. Primjerice, možete početi tako što ćete svaki dan čitanju posvetiti barem 10 minuta.

– S vremenom ćete u čitanje ulagati manje svjesnog napora i moguće osjetiti rast kapaciteta za razumijevanje pročitanog. Isto tako, oblikujte vlastiti ritual čitanja tako što ćete naći ugodno mjesto ili urediti kutak posvećen čitanju, a čitanje upariti sa šalicom najdražeg čaja ili kave. Ne zaboravite da lijep ambijent pružaju i javna mjesta poput knjižnica, parkova i kafića. U konačnici, dopustite da vas čitanje poveže s vama samima, kao i s drugima. Kratko zapisujte ili s nekime podijelite misli i osjećaje o pročitanom, učlanite se u čitateljski klub ili pokrenite svoja mala čitateljska druženja s dragim osobama. Kada osjetite kako čitanje obogaćuje vaš unutarnji i vanjski svijet, to će biti najveća nagrada i motivacija za ostanak u kraljevstvu čitanja, kazala nam je Podgornjak.

Muškarci čitaju povijesne romane, a žene ljubavne

U Knjižnicama grada Zagreba upisano je gotovo 15.000 članova iznad 65 godina starosti, što čini 10 posto ukupnog članstva. Slična situacija je u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu. U tu knjižnicu je krajem prošle godine bilo upisano 2.744 umirovljenika, što čini 10,4 posto ukupnog članstva.

– Muškarci često posuđuju povijesne romane ili psihološke trilere kao i stručnu literaturu koja obrađuje povijest ili politiku, dok su žene sklonije romanima koji pišu o obiteljskim odnosima ili ljubavnim romanima. Također, priličan broj naših umirovljenika prati nove književne naslove. Osim toga, rado posuđuju klasike koje su čitali u mlađim danima, rekli su nam iz splitske gradske knjižnice.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.