Prve domaćinske škole u Hrvatskoj otvarale su se kao prevencija rastave braka

Prva hrvatska Domaćinska škola za djevojke otvorena je 1925. u Lovrečini, a dvije godine kasnije i u Požegi. Bio je ovo važan oblik školovanja i praktične edukacije koji je mladim ženama ne samo pružao obrazovanje kakvo im do tada nije bilo dostupno, nego ih osposobljavao za što kvalitetnije vođenje kućanskih i obiteljskih poslova. Naše su bake na ovaj način učile kuhati, šivati, izrađivati ukrase i igračke, prati rublje, glačati, slikati, ali i raspolagati budžetom.

Foto: Martina Gelenčir|srednja.hr

Početkom 19. stoljeća prve domaćinske škole otvarale su se i u Zagrebu, a u doba neimaštine nakon Prvog svjetskog rata žene su se počele uključivati na muško tržište rada zbog čega su morale naučiti kao balansirati između privređivanja, brige o obitelji i vođenja kućanstva. U tim su školama učile kako uskladiti sve te obaveze, na način da ne bi ispaštale njihove obitelji, ali i brakovi. Ovu temu istražio je portal Srednja.hr.

Prve domaćinske škole u 30-ima otvarale su se radi porasta rastava braka

Prelistajte katalog

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Naime, već u to vrijeme bilježio se porast rastava brakova pa su prve domaćinske škole imale ulogu zaustavljanja ovog negativnog trenda. U udžbeniku Moje kućanstvo autorice Mire Vučetić  iz 1934. godine tako piše kako su, uslijed zapošljavanja žena na muškim poslovima, mnogi domovi prestali biti topla ognjišta okupljanja. Ona odlazi u ured, djecu ostavlja slugama te se kući vraća samo kao gost.

“Žena nije pravo shvatila svoj poziv, jer ostavlja bezbrižno svoj dom, odlazi u ured, prepušta svoj dom i djecu služinčadi, a vraća se kući samo kao gost. Takav dom možemo prispodobiti gostioni, u kojoj se za vrijeme obroka sastanu svi ukućani, malo porazgovore i onda se opet raziđu svaki na svoj posao – na svoju stranu”- piše autorica u udžbeniku Moje kućanstvo.

Mira Vučetić u daljnjem tekstu navodi kako takva žena ne vodi brigu o domu, što je bio veliki uzrok rastavama braka u to vrijeme, stoga valja naći lijek da se obitelj postavi na zdrave temelje. Naime, u stara dobra vremena odgajali su roditelji kćeri samo za dom pa je do ovakvih problema rijetko dolazilo. No, prilike su se promijenile, kuća više nije bila jedino mjesto odgoja, a i trendovi su se promijenili u odnosu na upute starih bakica. Sve te okolnosti dovele su do potrebe otvaranja domaćinskih škola. A neke od tih lekcija korisne su nam – i danas, dok su druge pomalo zastarjele.