Osobe koje redovito govore više jezika pokazuju simptome demencije i do šest godina kasnije od jednojezičnih osoba
Višejezična osoba je ona koja redovito upotrebljava više jezika ili dijalekata u svakodnevnom života. Osim što je poznavanje više jezika dobro za snalaženje u mnogim životnim situacijama, ono ima i mnoge druge prednosti, pogotovo za starije osobe. Izvanredna profesorica s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, Tihana Kraš nam je otkrila kako naučiti novi jezik, o čemu ovisi učenje jezika, ali i koje su prednosti višejezičnosti.
Tihana Kraš o višejezičnosti | Foto: Unsplash, Unseen Studio/ Privatna arhiva/Rino Gropuzzo
Poznata je izreka da čovjek vrijedi onoliko koliko jezika govori, a profesorica Tihana Kraš nam je otkrila kako u ovome i ima nešto istine. Višejezičnost tako ima mnoge prednosti za starije osobe, a među njima je i ona da se simptomi demencije javljaju i do šest godine kasnije nego kod osoba koje govore jedan jezik.
Što je višejezičnost?
Prije svega, potrebno je definirati samu višejezičnost kako bi se znalo o čemu govorimo. Upravo je to na početku našeg razgovora napravila profesorica Tihana Kraš.
– Jedan od načina na koji možemo definirati višejezičnost jest kao redovitu uporabu više jezika ili dijalekata u svakodnevnom životu, pri čemu vladanje tim jezicima ili dijalektima ne treba biti niti savršeno niti jednako dobro. Bitno je samo da postoje barem dva jezična koda, neovisno o tome radi li se o književnim, standardnim, jezicima ili dijalektima. Dakle, nije bitno radi li se o kombinaciji više standardnih jezika, recimo hrvatskom, engleskom i talijanskom, ili o kombinaciji standardnog jezika i dijalekta, na primjer književnom hrvatskom jeziku i nekom od dijalekata triju hrvatskih narječja. Bitno je samo da se radi o barem dva jezična koda koja se redovito, po mogućnosti svakodnevno, koriste. Višejezična osoba je ona koja tako koristi jezične kodove, rekla nam je sugovornica.
Prednosti višejezičnosti za starije osobe
Iako vam se možda čini da nema mnogo višejezičnih osoba, one su zapravo svugdje oko nas, a nakon što pročitate koje su sve prednosti redovite uporabe više jezika, možda i vi odlučite naučiti novi jezik. Naime, prednosti se mogu podijeliti u tri glavne skupine, društvene, lingvističke i kognitivne, a sve nam je objasnila profesorica Kraš.
– Društvene prednosti su one koje su relativno široko poznate i koje se uglavnom ne dovode u pitanje, a to je da višejezične osobe mogu komunicirati s više ljudi, da bolje razumiju druge kulture, da lakše putuju, da imaju više obrazovnih mogućnosti i da su konkurentnije na tržištu rada. Dakle, rijetko tko će to dovoditi u pitanje, posebno u našoj sredini. Međutim, postoje još jezične i kognitivne prednosti, koje su relativno slabo poznate izvan znanstvenih krugova i koje se ponekad dovode u pitanje. Jedna od jezičnih prednosti je ta da višejezične osobe lakše usvajaju druge jezike jer im prethodno znanje jezika i prethodno iskustvo usvajanja jezika olakšava proces usvajanja novih jezika. Kognitivne prednosti odnose se na to da višejezične osobe duže održavaju sposobnosti pamćenja, razumijevanja, povezivanja i zaključivanja. Ove sposobnosti nužno opadaju sa starenjem, ali se kod višejezičnih osoba to događa nešto sporije, a ta se kognitivna prednost naziva kognitivnom rezervom, otkrila nam je profesorica.
Još je jedna kognitivna prednost ta da se višejezične osobe lakše usredotočuju na bitno prilikom rješavanja zadataka i lakše prebacuju s jednog zadatka na drugi kad zadaci zahtijevaju od njih da se usredotoče na različite stvari.
Višejezičnost i bolesti
Kognitivne prednosti višejezičnosti se pojavljuju jer osobe koje govore više jezika imaju puno iskustva u prebacivanju s jednog jezika na drugi, a to je, kako nam je rekla sugovornica, svojevrsna mentalna gimnastika koja doprinosi mentalnoj fleksibilnosti i očuvanju kognitivnih sposobnosti sa starenjem.
Osim toga, kako nam je objasnila, kognitivna prednost višejezičnosti za starije osobe je i ta da se simptomi demencije kod višejezičnih osoba pojavljuju oko četiri godine kasnije nego kod osoba koje govore jednim jezikom.
U nekim je istraživanjima utvrđeno da se to događa čak i do šest godina kasnije. Uz demenciju, višejezične osobe će se, prema istraživanjima, brže i uspješnije oporaviti od moždanog udara u odnosu na jednojezične.
Zablude o višejezičnosti
U novije se vrijeme javljaju i neke zablude vezane uz prethodno spomenute prednosti višejezičnosti. Tako se ponekad misli da višejezične osobe ne mogu oboljeti od demencije, što, nažalost, nije točno.
Također, ponekad se misli da su višejezične osobe inteligentnije od jednojezičnih, ali zapravo se ne radi o inteligenciji, već o mentalnoj fleksibilnosti, koja je kod višejezičnih osoba nešto veća nego kod jednojezičnih. Isto tako, sugovornica upozorava da se jezične i kognitivne prednosti ne moraju nužno ispoljiti kod svih višejezičnih osoba. To ovisi o nizu čimbenika, koji se intenzivno istražuju.
Koliko često treba govoriti druge jezike?
Logično je da će i redovitost uporabe više jezika imati utjecaja na prednosti koje nosi višejezičnost.
– Ako govorimo o višejezičnosti kao mentalnom treningu, odnosno ako govorimo o prebacivanju s jezika na jezik kao o nečemu što doprinosi fleksibilnosti mozga, onda je opravdano za očekivati da što je uporaba različitih jezika češća, to su i prednosti veće. Jezik, ako se redovito ne govori, može se i zaboraviti. Tako da, u svakom slučaju, redovitost uporabe bilo kojeg jezika doprinosi našoj sposobnosti da ga koristimo, rekla nam je sugovornica.
Isto tako, treba znati da što češće govorite neki jezik, to vam se češće i netko drugi obraća na tom jeziku, odnosno povećavanjem jezične produkcije povećavate i jezični unos, i onda to sve skupa pozitivno utječe na vašu sposobnost uporabe tog jezika.
Učenje jezika ovisi o mnogo čimbenika
Ipak, kako biste postali višejezični, trebate i naučiti više jezika. Kad govorimo o učenju stranog, nematerinskog jezika nekome će učenje jezika ići ‘od ruke’, dok će se drugi mučiti s time. Sve ovisi o nekoliko čimbenika, koje je navela profesorica.
– Različiti ljudi imaju različita prethodna životna iskustva, različite preferencije, različite stilove učenja, tako da to doista ovisi od osobe do osobe. Ono što je jako važno za usvajanje jezika, bilo materinskog ili stranog, to je jezični unos, koji sam prije spomenula. Odnosno, jezik kojem ste izloženi od nekog drugog, bilo u pisanoj ili govorenoj formi, koji onda potiče sam proces usvajanja jezika i dovodi do toga da ste i vi u stanju proizvoditi jezik, govoriti ga ili pisati. Također, bitno je da se jezik čuje od različitih govornika, u različitim kontekstima i situacijama, s različitim funkcijama, rekla je profesorica Kraš.
Dodaje i kako je osim jezičnog unosa važan i motiv, odnosno razlog i motivaciju za učenje jezika. Važni su i stavovi prema jeziku i zajednici koja ga govori. Pozitivni stavovi djeluju poticajno na usvajanje jezika.
– Ono što ja smatram najučinkovitijim načinom usvajanja jezika, to je uranjanje u jezik, odnosno kad se jednostavno okružite jezikom, po mogućnosti u sredini u kojoj se on govori kao većinski jezik. To se događa kada se, recimo, trajno ili privremeno preselite u neku drugu zemlju i onda ondje počnete usvajati jezik. Prilika za to, međutim, ne pruža se svima. Strani jezik može se naučiti i u razredu, a može ga netko i sam naučiti uz pomoć udžbenika ili audiovizualnih i online resursa. Kad niste u prilici boraviti u sredini u kojoj se jezik govori, kombinacija učenja u razredu i dodatne izloženosti jeziku putem medija, knjiga i drugih izvora, vjerojatno je optimalna.
Individualni čimbenici u usvajanju jezika
Uz to, postoje brojni individualni čimbenici koji utječu na usvajanje stranog jezika. Uz već prije spomenutu motivaciju i stavove prema jeziku, svatko ima svoj stil preferirane strategije učenja, a i talent za učenje jezika variva od osobe do osobe, kao i inteligencija, koja također igra ulogu. Kako nam je otkrila sugovornica, važan su čimbenik i osobine ličnosti, primjerice je li osoba introvertirana ili ekstrovertirana, a važno je i prethodno znanje jezika, posebice materinskog.
– Što se tiče dobi, nije utvrđeno da postoji određena dob nakon koje više nije moguće uspješno usvojiti jezik.Imamo brojne primjere govornika koji su u odrasloj dobi počeli usvajati neki strani jezik i dosegnuli jako visoku razinu poznavanja tog jezika.
Konverzacijski susreti za starije osobe u Rijeci
Upravo kako bi svi dobili točne informacije o višejezičnosti, Tihana Kraš je u suradnji s kolegama s Filozofskog fakulteta u Rijeci osnovala ‘Bilingual Matters@Rijeka’ , ogranak međunarodne neprofitne organizacije Bilingualism Matters sa sjedištem u Edinburghu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji djeluje pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.
– Cilj je ogranka prenošenje točnih i znanstveno utemeljenih informacija o višejezičnosti široj javnosti, razvijanje svijesti o važnosti i prednostima višejezičnosti te poticanje višejezičnosti u društvu.
U sklopu ogranka održavaju se predavanja, radionice, okrugli stolovi, ali i kvizovi i stručni skupovi. A trenutno se provode konverzacijski susreti za polaznike Sveučilišta za treću dob Sveučilišta u Rijeci. Na njima se osobe zrele i starije dobi susreću i razgovaraju na engleskom, za što im je potrebno prethodno znanje tog jezika. Susrete vodi Anja Najman, studentica druge godine dvopredmetnog diplomskog studija engleskog jezika i književnosti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, pod mentorstvom profesorice Kraš. U planu su i susreti na talijanskom i njemačkom jeziku.
– Interes je bio velik, u jako kratkom roku zaprimili smo više od 20 prijava, što je bilo više od očekivanja pa smo formirali dvije grupe s 13 sudionika. Iznenađena sam razinom poznavanja engleskog jezika koju smo kod tih sudionika zatekli već u startu, tako da je s njima doista ugodno raditi. Jako su motivirani za rad, žele koristiti engleski kako ga ne bi zaboravili i kako bi ga, po mogućnosti, usavršili, rekla nam je za kraj Tihana Kraš o umirovljenicima koji sudjeluju na susretima.
