Liposava jedina ručno radi šibenske kape: ‘Vez ide i na košulje i šešire, a spajam ga i s čipkom’
Umirovljenica Liposava Kuštović već dva desetljeća prenosi kulturu i povijest tekstila kroz ručnu izradu nošnji i vojnih odora. Kruna svega je šibenska kapa, a gospođa Lipa jedina je koja ovaj poznati odjevni predmet izrađuje ručno. Za jednu kapu, priča nam, treba od dva do četiri tjedna izrade, ovisno o tomu je li bogata vezom ili je krasi tek pokoja ‘bula’. Njezin obrt na otoku Prviću mjesto je radionica, edukacija i očuvanja pravog hrvatskog blaga.
Liposava Kuštović sa svojim šibenskim kapama | Mirovina.hr
Otok Prvić brojna blaga krije. Osim Fausta Vrančića, ovdje već dva desetljeća Liposava Kuštović educira mlade, one nešto starije pa i strance o kulturi i povijesti hrvatskog tekstila. Ova umirovljenica jedina je koja ručno izrađuje poznate šibenske kape, a sve nastaje u radionici njezina obrta ‘Lipa’ u Šepurinama. Kako su unikatni šibenski stolnjaci od čipke ukrasili grad, pogledajte ovdje.
Mirovinu zaradila 40-godišnjim nastavničkim radom
– Radila sam 40 godina kao nastavnica tekstilnih predmeta, a posljednjih sam šest godina u mirovini. Usporedo s tim rastao je i moj obrt koji na Prviću postoji već 20 godina. Nikada nisam razmišljala o tomu da bih imala radionu u Šibeniku, jer sam željela da ona ima prednost i za moje mještane, priča nam gospođa Liposava.
Iza vrata ove povijesne radionice nalaze se vrijedne odore raznih vojskovođa, kliških i senjskih uskoka te Kravat pukovnije, a kruna svega je šibenska kapa. Te su se kape, otkako postoje, radile ručno, a upravo je tu istovjetnu tehniku umirovljenica Lipa nastavila i danas. U tomu je, nažalost, jedina.
– Glavna priča mog obrta je da educiram mlađe, ali i starije te strance o našoj kulturi sadržanoj u tekstilu, a koji je prisutan kroz povijest pa sve do danas. Najvažniji proizvodi su odore, nošnje i šibenska kapa. Ona se nekad nosila kao svakodnevno pokrivalo za glavu, a karakteristična je po svom vezu zvanom bula. Ti su se vezovi razlikovali čak i između šibenskih četvrti. Mijenjala se i sama kapa, kao i vez. Vez se sve više smanjivao da bi na kraju kapa posve osiromašila vezom zbog industrije, jer su se kape već krajem 19. stoljeća počele raditi mašinski, priča nam gospođa Lipa.
Jedna šibenska kapa nastaje i do četiri tjedna
Kao ‘model’ poslužila je skulptura kiparice Marije Ujević na Zlarinu | Mirovina.hr
Prvinka Liposava kape i dalje radi ručno, kao i odore i nošnje. Njezini radovi mogu se vidjeti na raznim manifestacijama, ali i u muzejima Hrvatske i inozemstva. Cijela bi ta važna priča mogla biti i prepoznatljivija, priča nam Lipa, ali to je možda i do njezine inercije, kako kaže, s obzirom na to da više radi iz ljubavi, a manje iz poduzetništva.
Znanje prenosi i na brojnim radionicama, edukacijama i tečajevima po cijeloj Šibensko-kninskoj županiji. Posebno su oduševljeni stranci, koji žele naučiti i već su zahvalni što mogu vidjeti kako se ručno radi jedna šibenska kapa. A za izradu jedne treba od dva do četiri tjedna.
– U radionici svatko može naručiti kapu, nema gotovih proizvoda, jer su i skupi. Za jednu kapu treba od dva do četiri tjedna, ovisno je li sva u vezu ili samo detalji. Trebate najprije uzeti mjere, iskrojiti kapu i nacrtati vez. Kape se rade od čistog vunenog filca. U radionici koristim samo prirodne materijale, pamuk, lan, jutu, ramiju, vunu i svilu. Sve se uvijek radi ispočetka, a i svaka glava je drukčija. Radim i moderne verzije, poput ružičastih i bijelih šešira s vezom, a šibenski vez uklapam i na košulje. Tako sam bila na jednoj radionici izrade primoštenske čipke. Spojila sam šibensku bulu s primoštenskom čipkom i sve stavila na košulju, ispričala nam je Liposava Kuštović, s kojom smo imali prilike razgovarati na edukaciji ‘Poduzetne bodulice’ udruge CIK na Zlarinu.
-
- Ručno rađena šibenska kapa s bogatim vezom | Mirovina.hr
-
- Šibenski vez ‘bula’ na šeširu | Mirovina.hr
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
