Krenula je korizma, fra Ivica otkriva: ‘Starije osobe su predanije u postu od mlađih’
Krenulo je vrijeme pripreme za Uskrs. Često nam je prva asocijacija na korizmu post, no nije samo to važno, pojasnio je za Mirovina.hr fra Ivica Jagodić, gvardijan Župe svetog Roka u Virovitici. Korizma bi trebala biti vrijeme zauzetije molitve i dobrih djela ili djela milosrđa, kako je rekao fra Ivica. Objasnio je da su starije osobe predanije u postu od mlađih generacija.
Korizma | Foto: Pixabay
Korizma, vrijeme od 40 dana uoči Uskrsa, započinje Pepelnicom ili Čistom srijedom. Tada je zapovjedni post i nemrs. No nije to samo vrijeme posta, korizma ima svoj sveobuhvatni program. Sastoji se od zauzetije molitve i dobrih djela ili djela milosrđa, kako je istaknuo fra Ivica Jagodić iz crkve svetog Roka u Virovitici. Zanimalo nas je postoji li danas razlika u poimanju korizme i posta, jesu li starije osobe i umirovljenici predanije tome od mlađih generacija i koji je temelj posta u korizmenom razdoblju.
‘Istina je da su starije osobe predanije u postu’
– Da, istina je da su starije osobe predanije u postu od mlađih generacija. Mlađe generacije su sklonije postu od slatkoga što je nekako više površinski, dok starije generacije uzimaju ozbiljno post, i na taj način se doista odriču hrane, pojasnio nam je fra Ivica iz Virovitice.
Pojasnio nam je kako se posvuda raspravlja o tome tko se čega odrekao tijekom korizme. Dodao je kako se nerijetko s time zbijaju i šale, često puta uvredljive i nedolične. Ljudi se odriču pušenja, kave, alkohola. Smatra se veoma prikladnim i odricanje od hrane. Tako se korizma postavlja kao razdoblje u kojemu će se napokon kilaža staviti u red. U svemu tome je najgore što, kada prestane korizma, kako je fra Ivica objasnio, već nakon uskrsne noći, ljudi nastavljaju s onim što su prije četrdesetak dana prekinuli.
Pisali smo o tome kako post ne uključuje samo ustezanje od hrane i materijalnih užitaka. Postiti se može od ogovaranja, neljubaznosti, laži, sebičnosti ili nepraštanja. Više o tome pročitajte ovdje.
‘Svi smo ponekad skloni govoriti i činiti loše’
– Čovjek se na kraju pita je li u tome smisao korizme. Nije li takvo ponašanje uzaludno sa svime što je sveto nama koji vjerujemo u Boga. Bolje bi i ljepše bilo da manje govorimo o korizmenom odricanju, a više svjedočimo korizmeno nastojanje uvjerljivim govorom i snažnijim primjerom života. Korizma bi trebala biti vrijeme u kojemu se na poseban način trudimo činiti dobro i biti dobri. Svi smo mi skloni ponekad misliti, govoriti i činiti nešto loše ili propustiti misliti, činiti i govoriti dobro. I to bi trebao biti naš posao kroz korizmu, kazao je.
Tijekom korizme bitno je otkriti vlastiti karakterni nedostatak, nazvati ga pravim imenom, uvidjeti njegove razloge i dubinu pa ga onda, molitvom uz Božju pomoć, iščupati s korijenom i zauvijek izbaciti iz svoga života. Pri tome, kako je fra Ivica objasnio ne treba dopustiti tom korovu da nam zagađuje dušu, odnos s Bogom i sa svakim čovjekom. Zaključio je kako na kraju korizme tako možemo biti svetiji nego na početku i tako možemo nastaviti život opet iščekujući novi zamah za biti boljim čovjekom. Posljednju nedjelju prije Uskrsa obilježava se Cvjetnica koja nas uvodi u Veliki tjedan, a potom u Uskrs, o čemu smo pisali ovdje.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
